Skip to main content

(Brisel) - Zaštita ljudskih prava na Zapadnom Balkanu zaostaje za aspiracijama prema evropskim integracijama, saopštio je Human Rights Watch danas. U svom Svetskom izveštaju za 2010. godinu, Human Rights Watch dokumentuje stanje ljudskih prava u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu.

U izveštaju se ukazuje na šarolik stepen napretka u regionu u pogledu odgovornosti za ratne zločine i zlostavljanja etničkih manjina kao i u odnosu na povratak raseljenih lica širom regiona i probleme u pojedinačnim zemljama.

„Ako su vlade na Balkanu ozbiljne po pitanju evropskih integracija, neophodno je da ljudskim pravima dodele veći prioritet", rekla je Wanda Troszczynska-van Genderen, istraživač za Zapadni Balkan pri Human Rights Watch-u. „To se odnosi i na Hrvatsku, zemlju za koju se smatra da je najbliža članstvu u Evropskoj uniji, a koja mora da učini znatno više kako bi ispunila evropske standarde".

U izveštaju, dvadesetom po redu godišnjem prikazu praksi u oblasti ljudskih prava u celom svetu, na 612 strana se iznosi pregled bitnih trendova na polju ljudskih prava u više od 90 nacija i teritorija širom sveta, odslikavajući opsežan istraživački rad osoblja Human Rights Watch-a tokom 2009. godine.

Odgovornost za ratne zločine je ključno pitanje širom regiona, kaže se u Svetskom izveštaju, kako u oblasti saradnje zemalja regiona sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) tako i u odnosu na domaće krivične postupke zbog počinjenih ratnih zločina. Bosna i Hercegovina je krupnim koracima grabila napred u oblasti domaćih krivičnih postupaka za ratne zločine, uprkos pretnji okončavanjem uloge međunarodnih sudija i tužilaca u specijalnom veću za ratne zločine. Mada Hrvatska krivično goni osumnjičene za ratne zločine, nesrazmerno veliki broj optuženih su Srbi, a njena saradnja sa tribunalom je bila nedosledna.

Poboljšana saradnja Srbije sa tribunalom još uvek nije dovela do hapšenja najtraženijeg osumnjičenog za ratne zločine u regionu, Ratka Mladića, vojnog lidera bosanskih Srba tokom rata, uprkos u više navrata ponovljenim obećanjima da će biti priveden pravdi. Napredak u pogledu odgovornosti za ratne zločine bio je najsporiji na Kosovu, ali je ipak bilo nekih ohrabrujućih naznaka. Među njima su postupci koje je pokrenula nova policijska i civilna misija vladavine prava Evropske unije na Kosovu (EULEX) u malo broju predmeta vezanih za ratne zločine, uključujući istragu o navodnom prebacivanju oko 400 srpskih i drugih zarobljenika pobunjeničke Oslobodilačke vojske Kosova 1999. godine u pritvorske jedinice u Albaniji.

 „Pravda za žrtve zločina počinjenih tokom rata bi trebalo da bude prioritet za vlasti širom regiona i za Evropsku uniju", rekla je Troszczynska-van Genderen.

Romska i druge etničke manjine su i dalje marginalizovane i ranjive u odnosu na nasilje. Broj međuetničkih incidenata nije bio veliki, ali to u većoj meri odražava trend ka većoj segregaciji etničkih zajednica nego ka većoj integraciji, saopštio je Human Rights Watch. Etnički podeljene oblasti, pogotovo Kosovska Mitrovica, su i dalje žarišta.

Odnos Srbije prema sopstvenoj romskoj populaciji je i dalje razlog za zabrinutost. Prisilna raseljavanja u Beogradu u aprilu 2009. godine su konkretna i uznemirujuća ilustracija marginalizovanog položaja Roma. Na Kosovu, niz napada na Rome u ranije mirnom gradu, Gnjilanu, u avgustu mesecu, izazvali su zabrinutost. Decembarska odluka Evropskog suda za ljudska prava potcrtala je diskriminatornu prirodu bosanskog političkog sistema i ustavnog ustrojstva, koji onemogućavaju Jevrejima i Romima da se kandiduju za mesto u predsedništvu i parlamentu Bosne i Hercegovine.

Malo je ostvarenog napretka ka trajnim rešenjima za raseljena lica i izbeglice. Broj dobrovoljnih povrataka izbeglica je opao širom regiona, dok su zapadnoevropske zemlje sprovodile prisilne povratke izbeglica, posebno u Srbiju i na Kosovo. Deset godina nakon rušenja Romske mahale u Mitrovici, njeni bivši stanovnici su još uvek raseljeni u kampovima u severnom delu grada (Česmin Lug, Osterode i Leposavić) i izloženi kontinuiranoj, štetnoj kontaminaciji olovom.    Human Rights Watch uočava kako najava Evropske unije u decembru o velikom projektu, u saradnji sa Sjedinjenim Državama, namenjenom povratku stanovnika kampova u sopstvene domove i pružanju medicinske nege predstavlja znak koji uliva nadu.

„Prisilni povraci, pogotovo u odsustvu delotvorne pomoći, pogoršavaju situaciju u kojoj se nalaze ranjive manjine, a posebno Romi na Kosovu", rekla je Troszczynska-van Genderen. „Zapadne vlade, pogotovo Nemačka, gde je veliki broj Roma iz regiona potražio utočište, treba da urgentno revidiraju svoj pristup i sarađuju sa agencijom Ujedinjenih nacija za izbeglice kako bi obezbedile da povratak bude održiv".

Human Rights Watch je ispoljio zabrinutost u pogledu šikaniranja branilaca ljudskih prava i nezavisnih novinara širom regiona. Oblici šikaniranja se kreću u rasponu od anonimnih i javnih pretnji do nametanja ograničenja za održavanje javnih događaja, te pokretanja krivičnih i parničnih postupaka zbog klevete protiv aktivista.

„Vlasti širom regiona treba da potvrde svoju posvećenost ljudskim pravima i slobodnom izražavanju, te da jasno stave do znanja da neće tolerisati ovakvo šikaniranje branilaca ljudskih prava i novinara", rekla je Troszczynska-van Genderen.

Ostali razlozi za zabrinutost koji su identifikovani u Svetskom izveštaju obuhvataju sledeće:

  • Nedostatak napretka u Hrvatskoj u oblasti deinstitucionalizacije osoba sa mentalnim poremećajima, uprkos iskazanoj posvećenosti da to učini.
  • Slabost u azilantskom sistemu Hrvatske, uključujući veoma nisku stopu priznavanja izbeglica i rutinsko pritvaranje azilanata.
  • Bosanska politika zadržavanja u pritvoru na neodređeno vreme lica osumnjičenih za terorizam kojima je oduzeto bosansko državljanstvo i napori da se deportuju u zemlje u kojima se ta lica suočavaju sa rizikom da budu podvrgnuta mučenju.
  • Međuetničke napetosti u Preševskoj dolini u Srbiji, s pretežnom albanskom većinom, koje su obeležili u 2009. godini napadi kako na policiju tako na i lokalne meštane.
  • Napori Ujedinjenih nacija na Kosovu da oslabe i podriju rad Savetodavne komisije Ujedinjenih nacija za ljudska prava, jedinog mehanizma koji omogućava građanima na Kosovu da podnesu žalbe protiv misije zbog navodnih kršenja ljudskih prava.

Your tax deductible gift can help stop human rights violations and save lives around the world.