(Brisel) – Novinari na zapadnom Balkanu rade u neprijateljskomokruženju koje direktno utječe na njihovu mogućnost kritičkog i nezavisnog izvještavanja, presudnog za demokratsko društvo, kaže se u danas objavljenom izvještaju organizacije Human Rights Watch. Organi vlasti u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji trebali bi odmah poduzeti korake u cilju stvaranja sigurnih uvjeta za rad medija i stati u kraj nekažnjivosti za krivična djela protiv novinara.
U izvještaju na 69 stranici pod naslovom “Teška profesija: sloboda medija na udaru”, dokumentiraju se fizički napadi i prijetnje, uključujući i prijetnje smrću, sudske tužbe u cilju kažnjavanja te kampanje blaćenja, na čijoj su meti novinari u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji. Izvještaj je zasnovan na intervjuima sa 86 novinara, od kojih većina izvještava o osjetljivim temama, poput ratnih zločina i korupcije, u te četiri zemlje zapadnog Balkana. Human Rights Watch je dokumentovao i nekoliko slučajeva kibernetičkih napada na internetske medijske kuće koje su se kritički izražavale u odnosu na vlade. Ni u jednoj od tih zemalja se ne provode adekvatne istrage niti se adekvatno procesuiraju napadi na novinare, utvrdio je Human Rights Watch.
“Zemlje zapadnog Balkana već dvije decenije glasno najavljuju svoje okretanje ka demokratiji, ali zastrašivanjem i napadima na novinare se demokratija guši”, kaže Lydia Gall, istraživačica za Balkan i istočnu Evropu pri organizaciji Human Rights Watch. “EU bi trebala u sklopu procesa pregovora za članstvo u EU pritisnuti zemlje zapadnog Balkana da zaustave zastrašivanje i procesuiraju krivična djela usmjerena protiv novinara.
Organi vlasti u zemljama zapadnog Balkana imaju obavezu štititi novinare i stvarati bezbjednu sredinu gdje oni mogu izvještavati bez miješanja od strane vlasti, kaže Human Rights Watch. To je posebno odlučujuće u jednom krhkom regionu kakav je zapadni Balkan, sa svojom novijom istorijom nasilnih ratova u kojima su vlasti koristile medije kao propagandno sredstvo. Iako se mnogo toga izmijenilo, atmosfera za medije u mnogim dijelovima zapadnog Balkana još uvijek je karakterizirana opasnošću i neprijateljskim stavovima, a ne poboljšanjem stanja u sklopu demokratskog razvoja regiona, utvrdio je Human Rights Watch.”
Štefica Galić, glavna i odgovorna urednica jednog internetskog novinskog portala u južnom dijelu Bosne i Hercegovine nasilno je napadnuta na ulici 2012. godine, dok se spremala za snimanje dokumentarca o svom preminulom suprugu, sa kojim je spašavala bosanske Muslimane od deportacije u koncentracione logore tokom rata. U danima pred napad, Galić je prijavljivala prijetnje smrću. Međutim, policija joj je rekla da ih ne uzima zaozbiljno.
Vlasti su izvršile istragu o tom napadu, ali tek nakon intervencije međunarodnih organizacija. Jedna žena koja je radila u lokalnim organima vlasti u konačnici je u oktobru 2013. osuđena za taj napad i dobila je uslovnu kaznu od tri mjeseca zatvora. U toku je žalbeni postupak u tom predmetu. Galić i dalje učestalo prima prijetnje smrću.
Human Rights Watch je u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji dokumentovao obrazac po kom visoki zvaničnici, uključujući tu i premijera Crne Gore Mila Đukanovića i predsjednika Republike Srpske u Bosni i Hercegovini Milorada Dodika, podižu građanske tužbe protiv novinara i medijskih kuća za klevetu. Tim sudskim tužbamase izgleda žele finansijski kazniti kritički nastrojene medijske kuće i novinari zadržavati na sudu umjesto da rade svoj posao, kaže Human Rights Watch.
Novinari koji izvještavaju o osjetljivim temama su predmetom kampanja blaćenja u provladinim medijima. Jedan provladin dnevni list optužio je jednu novinarku na Kosovu da je srpski špijun i saopćio da je ona „sebi skratila život“ izvještavanjem o tome da li su lokalne vlasti ispunile svoja obećanja iz izborne kampanje.
Žene novinari su meta uvredljivih priča u kojima se koristi seksualno eksplicitno izražavanje. U jednom provladinom listu u Crnoj Gori pisalo je da je jedna novinarka „prostitutka“. Human Rights Watch dokumentovao je slučajeve gdje je TV-emisijama koje obrađuju aktuelne teme u Srbiji ostajalo malo izbora osim da prestanu s emitovanjem, zbog, kako su to novinari opisali, pritiska od strane političkih elita. U Srbiji i Bosni i Hercegovini, političko uplitanje uključuje i samovoljne finansijske i administrativne inspekcije medijskih kuća u vezi sa kritičkim izvještavanjem.
Ove četiri zemlje zapadnog Balkana u različitim su fazama pregovora o članstvu. Kako bi ispunile uslove za članstvo u EU, te zemlje trebaju ispuniti određene kriterije za članstvo, koji uključuju i poštivanje slobode izražavanja.
“Ako je EU ozbiljna po pitanju svojih kriterija za članstvo, ona bi trebala poštivanje slobode medija odrediti kao prioritet u svojim pregovorima s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom i Srbijom,” izjavila je Gall. “Ako se te zemlje žele pridružiti EU, njihovi novinari ne bi trebali pri obavljanju svog posla riskirati život i reputaciju.”
