(Brisel) - Zaštita ljudskih prava na zapadnom Balkanu zaostaje u odnosu na težnje ka europskim integracijama, izjavila je danas organizacija Human Rights Watch. U svom Svjetskom izvještaju 2010 godine, Human Rights Watch dokumentuje stanje i probleme vezane za ljudska prava u Bosni i Hercegovni, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu.

U izvještaju se ukazuje na djelomičan napredak u regionu po pitanjima odgovornosti za ratne zločine i kršenja ljudskih prava etničkih manjina, i navode se prepreke provratku raseljenih lica u cijelom regionu kao i problem vezani za pojedinačne zemlje u regionu.

"Ako su vlade država na Balkanu ozbiljne u vezi sa europskim integracijskim procesima, trebaju dati veći prioritet pitanjima ljudskih prava," kazala je Wanda Troszczynska-van Genderen, istraživačica za države zapadnog Balkana organizacije Human Rights Watch. "Ovo uključuje i Hrvatsku, državu u za koju se smatra da je najbliža ulasku u članstvo Europske unije i koja mora uložiti znatne napore da ispuni europske standarde."

Izvještaj koji sadrži 612 stranica, je dvadeseti po redu godišnji izvještaj organizacije Human Rights Watch u kojem se daje ocjena provedbe ljudskih prava u cijelom svijetu i navode trendovi stanja ljudskih prava u preko 90 zemalja i teritorija. Izvještaj je rezultat značajnog istraživačkog rada koje je osoblje organizacije Human Rights Watch obavilo u 2009. godini.

Odgovornost za ratne zločine ključno je pitanje u cijelom regionu, navodi se u Svjetskom izvještaju, kako u oblasti suradnje zemalja sa Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ) kao i u suđenjima ratnih zločina pred domaćim sudovima. Bosna i Hercegovina ostvarila je napredak u suđenjima ratnih zločina pred domaćim sudovima, uprkos prijetnji da će se okončati uloga međunarodnih sudaca i tužitelja u Odjelu za ratne zločine. Iako Hrvatska krivično goni osumnjičene za ratne zločine, neproporcionalno veliki broj optuženika je srpske nacionalnosti, a uz to je suradnja Hrvatske sa MKSJ nekonsistentna.

Poboljšana suradnja Srbije sa MKSJ nije dovela do hapšenja u region najtraženijeg optuženika za ratne zločine Ratka Mladića, ratnog zapovjednika vojnih snaga bosanskih Srba, uprkos ponovljenim obećanjima da će biti priveden pred lice pravde. Napredak u polju odgovornost za ratne zločine najsporiji je na Kosovu, ali su se desili određeni koraci koji obećavaju poboljšanje. Ovi obećavajući koraci su da je EU misija vladavine prava i policijska misija na Kosovu (EULEX) pokrenula nekolicinu sudskih postupaka po predmetima ratnih zločina, što uključuje i istražne radnje o navodima da su pobunjeničke snage Oslobodilačke vojske Kosova odvele oko 400 srbijanskih i drugih zavorenika u pritvor u Albaniji.

 "Pravda za žrtve povreda ljudskih prava u toku rata mora biti prioritet za vlade država u region kao i za EU," kazala je Troszczynska-van Genderen.

Romi i ostale etničke manjine su još uvijek marginalizirane i izložene nasilju. Broj međuetničkih incidenata nije velik, ali oslikava trend sve veće segregacije a ne integracije etničkih zajednica, navodi organizacija Human Rights Watch. Područja koja su etnički podijeljena, naročito Mitrovica na Kosovu, ostaju jedna od ključnih tačaka.

Problematično je kako vlasti Srbije tretiraju romsku populaciju. Prisilne deložacije u Beogradu u aprilu 2009. godine pokazale su na konkretan način o kakvom se problem radi i u kojoj su mjeri Romi marginalizirani. Na Kosovu je problem i razlog za zabrinutost serija napada na Rome u gradu Gnjilani/Gjilan u augustu 2009. godine, a koji je do tada bio miran grad. Europski sud za ljudska prava je u decembru 2009. godine donio presudu koja ukazuje diskriminaciju koja je ugrađena u bosanskohercegovački politički sistem i Ustav, a ta diskriminacija onemogućava Jevrejima i Romima da budu kandidati za državne funkcije Predsjedništva i Parlamenta.

Neznatan napredak je zablježen ka iznalaženju održivog rješenja za raseljena i izbjegla lica. Broj povrataka izbjeglih osoba opada u cijelom regionu, dok se iz zemalja zapadne Europe vrši prisilno vraćanje izbjeglica, naročito u Srbiju i na Kosovo. Deset godina nakon uništenja romske četvrti u Mitrovici, stanovnici koji su živjeli u ovoj četvrti raseljeni su u centre u sjevernoj Mitrovici (Česmin Lug, Osterode i Leposavić) i izloženi su stalnoj i opasnoj kontaminciji olovom. Organizacija Human Rights Watch je uzela kao znak ohrabrenja za rješavanje ovog problema izjavu EU u decembru 2009. godine o početku velikog projekta sa SAD-om da se stanovnicima koji su sada u centrima obezbijedi adekvatan smještaj i omogući medicinska njega.

"Slučajevi prisilnih povrataka, u kontekstu nedostatka efikasne pomoći, pogoršavaju situaciju za ionako ranjive manjine, naročito slučajevi Roma sa Kosova," kazala je Troszczynska-van Genderen. "Vlade zemalja zapadne Europe, naročito Njemačke, u kojoj je veliki broj Roma iz regiona našao utočište, po hitnom postupku bi trebale promijeniti svoj pristup i raditi sa UN agencijama za izbjeglice kako bi osigurale održiv povratak."

Organizacija Human Rights Watch izrazila je zabrinutost zbog maltretiranja aktivista koje rade na zaštiti ljudskih prava kao i novinara u cijelom region. Oblici maltretiranja su u rasponu od anonimnih i javnih prijetnji do nedozvoljavanja organizovanja javnih događaja i krivičnih prijava i prijava za klevetu protiv aktivista.

"Vlasti država u regionu moraju potvrditi svoju spremnost da zaštite ljudska prava i slobodu govora kao i da daju jasno do znanja da neće tolerisati maltretiranja novinara i osoba koje štite ljudska prava," izjavila je Troszczynska-van Genderen.

Ostala specifična problematična područja koja se navode u Svjetskom izvještaju uključuju:

  • Nedostatak napretka u Hrvatskoj u deinstitucionalizaciji osoba sa mentalnim poteškoćama, uprkos izjavama vlasti o spremnosti da to učine.
  • Slabosti sistema azila u Hrvatskoj, uključujući neprimjereno nisku stopu priznavanja statusa izbjeglica kao i rutinsko zatvaranje azilanata.
  • Politika Bosne i Hercegovine o neograničenom pritvoru osoba osumnjičenih za terorizam kojima je oduzeto bosanskohercegovačko državljanstvo i namjera da se ove osobe deportuju u zemlje u kojima im prijeti opasnost od mučenja.
  • Etnički sukobi u području doline Preševa u Srbiji koje je većinsko albansko u kojem su se desili napadi na policiju i na lokalno stanovništvo 2009. godine.
  • Napor UN-a na Kosovu da oslabi i potkopa rad Savjetodavnog panela UN-a za ljudska prava, koji je jedini mehanizam koji omogućava stanovnicima na Kosovu da ulože žalbe protiv navoda o kršenju ljudskih prava same UN institucije.