Skip to main content
Migranti griju ruke iznad vatre u kampu Lipa, izvan Bihaća, Bosna i Hercegovina, ponedjeljak, 11. januara 2021. Kamp je zatvoren 23. decembra 2020. i istog dana je stradao u požaru. ©2021 AP Fotografija: Kemal Softic

(Brisel) – Vlasti u Bosni i Hercegovini trebale bi hitno osigurati adekvatan zimski smještaj za migrante i tražitelje azila na sjeverozapadu zemlje koji trenutno borave na niskim temperaturama, navodi danas Human Rights Watch. Nakon što je 23. decembra 2020. godine u požaru uništen privremeni kamp za vanredne situacije na sjeverozapadu Bosne, stotine migranata smješteno je u šatore koji ne ispunjavaju osnovne uvjete humanog stanovanja.

“Stotine migranata i tražitelja azila na sjeverozapadu BiH zimu provode u teškim uvjetima jer vlasti u više navrata nisu uspjele riješiti njihove osnovne potrebe“, kazala je Lydia Gall, viša evropska istraživačica pri organizaciji Human Rights Watch. „Lokalne, federalne i državne vlasti u Bosni i Hercegovini trebale bi odmah poduzeti usklađene i hitne mjere kako bi migrantima osigurale pristup smještaju adekvatnom za zimske uvjete te medicinsku i drugu pomoć.”

Uvjeti u privremenom kampu Lipa bili su loši i prije požara, nedostajale su osnovne usluge i higijenski i sanitarni uvjeti za život kao što su kanalizacija i tekuća voda. Kamp je djelovao od aprila 2020. kada je uspostavljen kao dio odgovora vlasti na pandemiju Covid-19.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM), koja je upravljala kampom kroz sredstva EU, nekoliko je puta upozoravala vlasti da je kamp neprikladan za zimske uvjete. Isticano je da bi kamp trebalo pripremiti za zimske uvjete, što podrazumijeva uvođenje grijanja, postavljanje podova i izolacije te da bi vlasti trebale osigurati alternativni smještaj dok se ti radove ne izvrše.


Zanemarujući taj savjet, Vijeće ministara BiH, kao organ izvršne vlasti BiH, 21. decembra dogovorilo je da Lipu pretvori u službeni prihvatni centar za tražitelje azila i migrante. IOM je odlučio zatvoriti kamp  23. decembra i istog dana kamp je stradao u požaru, ostavivši oko 1200 bez krova nad glavom.

Mnogi migranti s tog područja žele ući u Hrvatsku kako bi tražili zaštitu ili bolji život u Evropskoj uniji. Hrvatska policija je na njihove pokušaje odgovorila nasilnim vraćanjem, kršeći tako zakone EU o ljudskim pravima i izbjeglicama i dodatno pogoršavajući ionako ponižavajuće uvjete kojima su migranti izloženi.

Propust bosanskohercegovačkih vlasti da osiguraju human odnos prema migrantima i tražiteljima azila na sjeverozapadu BiH problem je koji je prisutan već duže vrijeme. Još 2019. godine, bosanskohercegovačke vlasti su kritikovane zbog toga što su migrante i izbjeglice smjestili u krajnje nehumane uvjete kampa Vučjak, blizu Bihaća i hrvatske granice. Kamp je pod međunarodnim pritiskom zatvorenn u decembru 2019. godine ali vlasti nisu osigurale dugoročno alternativno rješenje.


Nicola Bay, direktor Danskog vijeća za izbjeglice (Danish Refugee Council) u Bosni i Hercegovini kazao je za Human Rights Watch da je nekoliko dana nakon požara od 23. decembra oko 350 ljudi koji su mogli priuštiti autobusnu kartu prebačeno u kamp u Sarajevu o vlastitom trošku, dok je preostalih 850 ljudi ostalo na zgarištu kampa ili su bili prisiljeni potražiti sklonište u obližnjoj šumi.

Bosanskohercegovačke vlasti nisu učinile mnogo da riješe humanitarnu krizu. Dvije sedmice nakon požara, postavili su 30 šatora kapaciteta za oko 30 osoba u blizini nekadašnjeg kampa. Kako navodi Dansko vijeće za izbjeglice, neki od tih šatora nisu primjereni za zimske uvjete. Zračni topovi za zagrijavanje koji se napajaju putem agregata prestali su raditi usred noći, tjerajući ljude da tumaraju od šatora do šatora tragajući za najtoplijim kutkom. Kampom sada upravlja Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH.


Gužve i nemogućnost držanja distance i izoliranja ljudi predstavlja sve veću prijetnju zbog rizika od širenja korona virusa. Iz Danskog vijeća za izbjeglice navode da je pružanje medicinske njege i liječenja i dalje izazov. Bez tekuće vode na lokalitetu nemoguće je održavati osnovnu higijenu i spriječiti i liječiti bolesti koje su inherentne prenapučenim prostorima poput šuge.  Međunarodna organizacija za migracije mjesecima je kritikovala to što bivši kamp nije bio priključen na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu.

Bosanskohercegovačke vlasti u decembru su pokušale izmjestiti oko 50 osoba iz nekadašnjeg kampa Lipa u prazni kamp Bira u blizini Bihaća, koji nudi mnogo primjerenije uvjete prihvata. Uslijed pritiska lokalnog stanovništva, kamp Bira je zatvoren u septembru. Grad i oba kampa nalaze se u Unsko-sanskom kantonu. Pokušaji izmještanja propali su zbog otpora lokalnog stanovništva, koji su potaknule općinske vlasti nakon lokalnih izbora u novembru koji su bili izrazito obojeni antimigrantskom retorikom.


Međunarodni zvaničnici su prethodno pozivali vlasti da ponovo otvore kamp Bira. Među njima su bili i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, Johann Sattler, komesar EU za unutrašnje poslove, Ylva Johansson i visoki predstavnik EU za vanjske poslove, Josep Borrell kao i ljudskopravaške grupe.

Bay navodi da pored 850 tražitelja azila i migranata koji su ostali na lokalitetu Lipa, u Unsko-sanskom kantonu boravi još 900 migranata i tražitelja azila, uključujući i porodice sa ukupno 31 djetetom koji nemaju smještaj niti pristup osnovnim uslugama. Oni su prisiljeni spavati na otvorenom ili potražiti sklonište u napuštenim objektima.


Propust bh. vlasti na svim nivoima da sarađuju u upravljanju migracijama i pružanju humanitarne pomoći doprinio je aktualnoj krizi. Dok se većina migranata i tražitelja azila nalaze u Unsko-sanskom kantonu, vlasti Republike Srpske i drugih dijelova Federacije ne dozvoljavaju izmještanje iako bi se time ublažile lokalne tenzije ili podijelila odgovornost za humaniji smještaj migranata i tražitelja azila.

Ponovno otvaranje kampa Bira, pa čak i privremeno, čini se najrentabilnijim opcijom za smještaj migranata i tražitelja azila iz nekadašnjeg kampa Lipa tokom zimskih mjeseci, budući da je taj kamp opremljen grijanjem, strujom, mokrim čvorovima i tuševima, navodi Human Rights Watch.

Institucije Evropske unije trebale bi pozvati bosanskohercegovačke vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou da odmah pojačaju saradnju kako bi adekvatno riješile aktualnu humanitarnu krizu i osigurale da se 28,5 miliona eura koje je EU dodijelila Bosni i Hercegovini u decembru 2020. i januaru 2021. za upravljanje migracijama i pružanje humanitarne pomoći iskoriste za tu namjenu, kazali su iz organizacije Human Rights Watch. Od početka 2018. godine, Evropska unija je Bosni i Hercegovini dala 88 miliona eura za upravljanje migracijama, uključujući 13,8 miliona eura za humanitarnu pomoć.


Evropska komisija također treba tražiti svrsishodno dugoročno rješenje situacije s kojom se migranti i tražitelji azila suočavaju u Bosni i Hercegovini umjesto da dodjeljuje uglavnom kratkoročna sredstva i sredstva za vanredne situacije i da svoju podršku Bosni i Hercegovini uvjetuje vidljivim napretkom u pogledu iznalaženja adekvatnih uvjeta prihvata i pravičnog i učinkovitog pristupa azilu. Komisija također treba pozvati na odgovornost hrvatsku vladu i pokrenuti pravni postupak protiv Zagreba zbog kontinuiranog obrasca nasilnog vraćanja migranata sa granice s Bosnom i Hercegovinom.

“Kao glavni donator bosanskohercegovačkog upravljanja migracijama, Evropska unija dužna je osigurati da njezina podrška pomaže onima koji su u najvećoj potrebi“, kazala je Gall. “Pored dodjeljivanja sredstava, Komisija Evropske unije treba se aktivno angažirati zajedno s bh. vlastima na uspostavljanju funkcionalnog sistema za azil i osigurati da se s migrantima i tražiteljima azila postupa humano i dostojanstveno.”

Your tax deductible gift can help stop human rights violations and save lives around the world.