Onečišćenje zraka u gradovima Bosne i Hercegovine i dalje je među najgorim u svijetu. Januarska dnevna očitanja najsmrtonosnijeg zagađivača (poznatog kao čestice prašine 2,5) su u Sarajevo prelazila 50µg/m³ tokom 16 dana, što je nekoliko puta više nego što Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) smatra sigurnim. Pet dana u januaru očitanja su skočila preko 100 µg/m³. Ovakav stepen onečišćenja zraka otežava disanje. Čak i kratko izlaganje može uzrokovati iritaciju očiju, grla i nosa. Dugoročno, ovaj stepen onečišćenja može uzrokovati vrlo ozbiljne zdravstvene probleme.
Zimsko zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini rezultat je kontinuiranog oslanjanja na ugalj i drva za grijanje, odnosno na ugalj za proizvodnju električne energije. BiH je peta zemlja u svijetu po smrtnosti od posljedica onečišćenja zraka. Procjenjuje se da 3300 ljudi u zemlji svake godine prerano umre od posljedica onečišćenja zraka, što je 9% svih umrlih. Hiljade drugih pate od pogoršanih respiratornih i kardiovaskularnih problema. Human Rights Watch je dokumentovao razorne posljedice koje toksični zrak u Bosni i Hercegovini ima po zdravlje i život, posebno starijih ljudi i djece.
Globalno gledano, izgaranje uglja glavni je uzrok klimatskih promjena - jer je odgovorno za 20% emisija stakleničkih gasova - ali i onečišćenja zraka za koje se procjenjuje da svake godine na globalnom nivou ubije sedam miliona ljudi.
Iako su vlasti u Bosni i Hercegovini poduzele neke korake u pravcu smanjenja stepena onečišćenja zraka, produžile su upotrebu uglja za proizvodnju električne energije. Vlada je u martu 2022. produžila životni vijek dvije zastarjele i visoko zagađujuće elektrane na ugalj, Tuzla 4 i Kakanj 5, do 2028. godine, uprkos Ugovoru o energetskoj zajednici koji nalaže da se ti blokovi zatvore 2022. godine. Dobavljač električne energije u državnom vlasništvu kao opravdanje za nastavak rada spomenutih blokova navodi energetsku sigurnost.
U Republici Srpskoj vlada još uvijek nije poništila dozvolu za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3 uprkos nedavnoj sudskoj odluci kojom se poništava saglasnost koju je vlada dala na procjenu utjecaja elektrane na ugalj na okoliš. Ovakva odluka je dijelom rezultat propusta da se konsultiraju zainteresirane strane u susjednim zemljama, naročito u Hrvatskoj
Ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini ne bi trebali još jednu zimu udisati smrtonosni zrak kada zemlja ima značajan potencijal za obnovljive izvore energije. Vrijeme je da Bosna i Hercegovina iskoristi svoj potencijal čiste energije i radnih mjesta koja bi se time mogla kreirati i jednom zauvijek stane u kraj uglju i toksičnom zraku.
