Ambasador Valentin Incko
Visoki predstavnik
Bosna i Hercegovina
Vaša Ekselencijo,
Pišemo Vam da bismo izrazili ozbiljnu zabrinutost u pogledu predstojećeg isteka mandata međunarodnih sudija i tužilaca u Odjelu za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine. Pohvaljujemo prethodno izraženu posvećenost Vaše kancelarije osiguravanju djelotvornog procesuiranja predmeta vezanih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida iskazanu kroz napore, skupa sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), usmjerene na stvaranje Odjela za ratne zločine, još s početka 2003. godine.
U to vrijeme, međunarodno angažiranje se smatralo neophodnim zbog ozbiljnih nedostataka pravosudnog sistema po okončanju rata u Bosni, uključujući manjak osoblja, nedovoljnu obučenost za bavljenje ozbiljnim krivičnim predmetima, i zabrinutost u vezi sa pristrasnošću domaćih sudija i tužilaca. Nakon što je započeo s djelovanjem početkom 2005. godine, Odjel za ratne zločine se može pohvaliti značajnim postignućima, uključujući procesuiranje više od 40 predmeta i ojačan kapacitet domaćeg osoblja. Prisustvo međunarodnog osoblja u Odjelu za ratne zločine također je pomoglo izoliranju ove institucije od političkog uplitanja i jačanju njene percipirane i stvarne neovisnosti.
Ipak, još puno posla treba uraditi. Ima doslovce na hiljade predmeta ratnih zločina proisteklih iz sukoba, pri čemu se neki odnose na više optuženih, a koji nisu još uvijek procesuirani. Nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina, koju je usvojilo Vijeće ministara krajem 2008. godine, ukazuje na napor da se osmisli sistematičan pristup pitanju rješavanja velikog broja zaostalih predmeta. Uspješna implementacija ove strategije podrazumijeva još usredsređenije napore cjelokupnog osoblja Odjela za ratne zločine. Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira je prošlog mjeseca identificirao potrebu da se „ubrza implementacija" ove strategije.[1]
Naravno, mi cijenimo važnost prelaska Odjela za ratne zločine u ruke domaćih dužnosnika, i zapravo smo pohvalili napore usmjerene ka prijenosu nadležnosti nad ovom institucijom domaćim vlastima na duži rok.[2] U isto vrijeme, međutim, nepostojanje odgovornog plana za prijenos cjelokupne odgovornosti za procesuiranje predmeta ratnih zločina prijeti podrivanjem rada Odjela za ratne zločine i njegove sveukupne djelotvornosti.
Na primjer, mi znamo da je jedan broj međunarodnih tužilaca već napustio Posebni odjel za ratne zločine zbog neizvjesnosti oko produženja njihovih mandata, ostavljajući upražnjena mjesta. Ovo osipanje ključnog osoblja ugrožava uspješnu implementaciju gorepomenute strategije za procesuiranje ratnih zločina. Što se tiče preostalih međunarodnih tužilaca i administrativnog osoblja, čini se da ne postoji djelotvorna strategija za prijenos njihovih zaduženja domaćem osoblju u tekućim predmetima kao i onima koji su u istražnoj fazi. U najmanju ruku, ovo će vjerojatno dovesti do stvaranja dužih odlaganja dok se domaći tužioci i administrativno osoblje ne budu upoznali sa ovim predmetima. Također postoji rizik da bi se predmeti mogli dovesti u pitanje ili biti napušteni imajući u vidu nedostatak stručnog osoblja i stručnog znanja neophodnog za njihovo djelotvorno rješavanje. Sličnu zabrinutost izrazio je tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u svom nedavnom izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.[3]
Vaša Ekselencijo, neuspjeh u rješavanju pitanja mandata međunarodnih sudija i tužilaca će imati štetne posljedice koje će se osjetiti i izvan samog Odjela za ratne zločine. Primjećujemo da je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira izrazio „ozbiljnu zabrinutost" da bi neuspjeh bosanskih vlasti u rješavanju ovog pitanja „mogao imati negativan efekat na cijeli pravosudni sistem u BiH, da bi se to kosilo sa međunarodnim obavezama [BiH] i ometalo realizaciju strategije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda za okončanje rada Haškog tribunala"[4].
Nužno je da se minimalno ustanovi prijelazni period kojim bi se osiguralo da se predmeti na kojima rade međunarodne sudije i tužioci, a po kojima je suđenje započelo, dovrše sa istim osobljem kao i prije njihovog odlaska, kao i dovoljan prijelazni period za prijenos predmeta za koje suđenje tek treba da otpočne.
Vremena je sve manje. Kao što znate, 14. decembra će mandati međunarodnih sudija i tužilaca isteći. Nejasno je da li će bosanske vlasti izaći sa rješenjem do tog datuma kojim će se osigurati da se značajan rad Odjela za ratne zločine ne ugrozi kao i da se ono opremi za djelotvornu implementaciju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina.
Stoga Vas snažno pozivamo da nastavite sa svojim naporima usmjerenim na ishodovanje sporazuma sa bosanskim vlastima u tom smislu. Ukoliko ne dođe do sporazuma do 14. decembra, preporučujemo Vam da razmotrite alternative, uključujući korištenje vaših bonskih ovlaštenja da biste produžili mandate međunarodnim sudijama i tužiocima u Odjelu za ratne zločine u mjeri u kojoj je to nužno da bi se postigli ovi važni ciljevi. Nakon što su neizrecivo propatile, bezbrojne žrtve ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida u Bosni zaslužuju pravdu.
Molimo vas ne oklijevajte da stupite u kontakt sa nama ukoliko želite da dodatno raspravite o ovoj stvari.
Iskreno Vaši,
Ričard Diker
Direktor, Program za međunarodnu pravdu
Human Rights Watch
Bendžamin Vord
Direktor, Odjel za Evropu i Centralnu Aziju
Human Rights Watch
[1] Kominike Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, 19. novembar 2009. [u daljem tekstu „PIC kominike"].
[2] Human Rights Watch, Looking for Justice: The War Crimes Chamber in Bosnia and Herzegovina (U potrazi za pravdom: Odjel za ratne zločine u Bosni i Hercegovini), vol.18, br. 1(D), februar 2006., https://www.hrw.org/en/reports/2006/02/07/looking-justice; Human Rights Watch, Narrowing the Impunity Gap: Trials Before Bosnia War Crimes Chamber (Sužavanje prostora nekažnjivosti: Suđenja pred Odjelom za ratne zločine Suda BiH), vol. 19, br. 1(D), februar 2007., https://www.hrw.org/en/node/11032/section/1.
[3] Izvještaj Serža Bramerca, tužioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, predatog Vijeću sigurnosti prema stavu 6 Rezolucije Vijeće sigurnosti 1534 (2004.), S/2009/589, 12. novembar 2009., http://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/Completion... (pregledan 7. decembra 2009.), para. 46.
[4] PIC kominike.
