(Brisel) – Otpočinjanje suđenja Ratku Mladiću, ratnom vojnom zapovjedniku bosanskih Srba, je značajan podsjetnik da pravda sustigne optužene za ratne zločine, izjavila je danas organizacija Human Rights Watch. Suđenje Mladiću za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid treba da počne 16. maja 2012. god. pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu.

“Žrtve su čekale gotovo dvije decenije da vide Ratka Mladića na optuženičkoj klupi,” izjavila je Param-Preet Singh, viša savjetnica u Programu za međunarodnu pravdu pri organizaciji Human Rights Watch. “Suđenje Mladiću bi trebalo diskvalifikovati mišljenje da optuženi za ratne zločine mogu umaći pravdi.”

Mladićeva odbrana je 11. maja podnijela zahtjev u posljednji tren za izuzeće jednog od sudija tribunala, pozivajući se na moguću pristrasnost na štetu optuženog, te da se odloži početak suđenja. Odluka o ovome još nije donesena. Odbrana je već pet puta zatražila da se odgodi suđenje, ali su svi ovi zahtjevi odbrane bili odbijeni.

MKSJ tereti Mladića, zapovjednika Vojske bosanskih Srba tokom rata od 1992. do 1995. god. u Bosni i Hercegovini, sa dvije tačke za genocid. Jedna tačka za genocid se odnosi na ubistva, silovanja, mučenje i druga djela koje su snage bosanskih Srba počinile nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima, a koja su započela u 1992. godini, prvoj godini rata. Druga tačka za genocid se odnosi na njegovu navodnu ulogu u organiziranju pokolja najmanje 7.000 bosanskih Muslimana, muškaraca i dječaka, koji su počinile snage bosanskih Srba u julu 1995.god., u bosanskohercegovačkom gradu Srebrenica. Genocid u Srebrenici je bio najgori zločin počinjen na tlu Evrope od II. svjetskog rata.   

Početak suđenja Mladiću se dešava vrlo brzo nakon presude koju je u aprilu donio Specijalni sud za Sierra Leone, koja je bivšeg liberijskog predsjednika, Charlesa Taylora, proglasila krivim za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjenih u Sierra Leoneu. Oba suđenja su dokaz rastućeg međunarodnog trenda da se počinioci zločina pozovu na odgovornost, bez obzira koliko je visoko pozicionirana njihova funkcija, izjavila je organizacija Human Rights Watch.

Kao što je slučaj sa svim međunarodim krivičnim sudovima, MKSJ nema vlastite policijske snage i oslanja se na saradnju država da uhapsi i preda bjegunce. Hapšenje Mladića u maju 2011.god. je predstavljalo značajnu pobjedu za međunarodnu pravdu jer je uslijedilo nakon kontinuiranog pritiska Evropske unije na Srbiju i na Hrvatsku da u potpunosti sarađuju sa MKSJ kao uslovom za tiješnje veze.

Ovo hapšenje već konkretno pokazuje vrijednost principijelnog angažmana EUda bi se utvrdila odgovornost za ratne zločine, navela je organizacija Human Rights Watch. Srbija je također uhapsila preostalog haškog bjegunca, Gorana Hadžića, u junu 2011. god. Nijedan od 161 haških optuženika više nije na slobodi.

 “Mladićevo hapšenje nakon mnogo godina bjekstva pokazuje šta se može postići kada države upotrijebe svoju diplomatsku snagu kako bi se provela međunarodna pravda” izjavila je Singhova. “Zemlje širom svijeta bi trebale pokazati sličnu odlučnost u hapšenjima osumnjičenih koje traži Međunarodni krivični sud, uključujući Boscoa Ntagandu, vođu pobunjenika koji je postao general vojske u Demokratskoj Republici Kongo.”  

Vijeće sigurnosti UN-a je osnovalo MKSJ 1993. god. kao odgovor na kredibilne izvještaje o ratnim zločinima počinjenim tokom rata u BiH. MKSJ je bio prvi međunarodni sud uspostavljen da rješava ratne zločine na evropskom tlu nakon Nirnberškog suda uspostavljenog na kraju II. svjetskog rata.

Dugo očekivano suđenje Mladiću dolazi dok je MKSJ u procesu okončanja svog rada, kako je to propisalo Vijeće sigurnosti UN-a. Procjene iz decembra 2011. god. govore da se očekuje da suđenje Radovanu Karadžiću, ratnom političkom lideru bosanskih Srba optuženom da je bio Mladićev koarhitekt u genocidu u Srebernici, bude okončano 2014. god. Još uvijek nisu dati nikakvi datumi za očekivano okončanje suđenja Mladiću i Hadžiću.

Za Sud će biti od posebnog značaja da žrtve i zajednice u Bosni i Hercegovini pogođene zločinima budu informirane o dešavanjima u sudnici, navodi organizacija Human Rights Watch. Zbog činjenice da je Mladić jedan od najprofiliranjiih optuženika kojem se sudi za zločine počinjene tokom rata u BiH, Sudu će biti potrebna finansijska pomoć zemalja za efikasno komuniciranje kako bi se premostila razdaljina između Haga i žrtava u Bosni i Hercegovini.

Uz optužbe koje proizilaze iz ubistava počinjenih u Srebrenici, Mladić se suočava sa devet optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti za zlostavljanja koja su počinile snage bosanskih Srba tokom konflikta. Mladić i Karadžić su optuženi 1995. godine. Karadžić je izbjegao hapšenje do jula 2008. god. Mladićev slučaj je oficijelno razdvojen od Karadžićevog u oktobru 2009. god. Suđenje Karadžiću pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju je otpočelo istog mjeseca i u toku je, a odbrana treba da otpočne prezentiranje svog slučaja u oktobru 2012. god.

Tužioci su tražili od suda da razdvoji Mladićevu optužnicu na dva dijela – jedan dio za događaje u Srebrenici, koji bi se vodio prvi, i dio za sve druge zločine – kako bi se djelimično riješile nepredviđene okolnosti u slučaju da se njegovo zdravstveno stanje pogorša. Sudije su odbacile ovaj zahtjev, navodeći da takve bojazni nisu poduprte medicinskom ili drugom dokumentacijom. Tužioci su od tada skratili Mladićevu optužnicu od 11 tačaka koja je obuhvatala 196 zasebnih mjesta zločina na 106.

Prvu presudu za genocid Sud je donio u avgustu 2001. god. u predmetu protiv generala Radislava Krstića, koji je osuđen na 46 godina zatvora. Krstić je bio drugi u lancu komandovanja, iza Mladića, u Srebrenici. U aprilu 2004. god., Žalbeno vijeće MKSJ smanjilo je Krstićevu kaznu na 35 godina, ali je potvrdilo da su ubistva u Srebrenici genocid. 10. juna 2010. god., MKSJ je također osudio Vujadina Popovića, načelnika bezbjednosti Drinskog korpusa, ratne jedinice vojske bosanskih Srba, i Ljubišu Bearu, načelnika bezbjednosti Glavnog štaba Vojske bosanskih Srba, po nekoliko tačaka uključujući genocid, istrebljenje, ubistvo i progon i obojicu ih osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Odbacujući poteze Bosne i Hercegovine usmjerene ka sticanju nezavisnosti dok se Jugoslavija raspadala, od aprila 1992. god. pa nadalje bosanski Srbi su počeli preuzimati kontrolu nad velikim područjima u Bosni i Hercegovini, vršeći “etničko čišćenje” nesrba i podvrgavajući ih sistematskom nasilju i progonu. Nesrbi su također počinjavali kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Konflikt, koji je trajao od 1992. do 1995.god., su karakterizovala ozbiljna kršenja ljudskih prava kao što su masovna ubistva, silovanja, široko rasprostranjena razaranja i raseljavanje stanovništva. Nakon što su 1995. god. podignute optužnice protiv njih, Mladić i Karadžić su se skrili. Obojica su kasnije uhapšena u Srbiji.