Dok meðunarodni tribunal u Hagu postepeno privodi svoj rad kraju, Odjel za ratne zloèine u Sarajevu, pred kojim æe se suditi u preostalim predmetima teških ratnih zloèina, ima potrebu za neophodnim meðunarodnim finansiranjem i podrškom, konstatirao je Human Rights Watch u svom Izvještaju koji je danas objavljen. Donatorska konferencija za Bosnu æe se, prema planu, održati u Brusselsu sljedeæeg mjeseca.

Odjel za ratne zloèine je poèeo s radom u martu 2005. godine, pri Državnom sudu BiH, radi suðenja u predmetima teških ratnih zloèina poèinjenih u Bosni i Hercegovini, u kojima suðenje nije bilo moguæe u okviru mandata i vremenskog trajanja Meðunarodnog kriviènog suda za ratne zloèine poèinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY). Pred Odjelom æe se takoðer suditi i u predmetima teških ratnih zloèina u kojima su istrage inicirane od strane nadležnih organa u BiH.

Internacionalizirani Odjel zadnji je u nizu “hibridnih” mehanizama pravde koji djeluju prema domaæim zakonskim propisima, slièno inicijativama koje su prethodno pokrenute u Istoènom Timoru i na Kosovu. Iako u njemu postoji meðunarodna komponenta, Odjel za ratne zloèine u Sarajevu je domaæa institucija pred kojom æe se suditi u predmetima ratnih zloèina i nakon prestanka meðunarodnog prisustva.

U Izvještaju pod nazivom “U potrazi za pravdom: Odjel za ratne zloèine u Bosni i Hercegovini” na 44 strane teksta data je ocjena poèetne faze rada Odjela, prepoznati su rezultati i date su preporuke o tome kako se rad Odjela može usavršiti.

“Odjel za ratne zloèine je formiran da bi se osiguralo da poèinitelji odgovorni za okrutna djela poèinjena u Bosni ne izbjegnu pravdu”, rekla je Param-Preet Singh, savjetnica u Programu Human Rights Watcha za meðunarodnu pravdu. “Ovaj Odjel nudi žrtvama najtežih zloèina moguænost da doðu do pravde”.

Rat u Bosni, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, bio je karakteriziran masovnim ubistvima, silovanjima, rasprostranjenim uništavanjem i raseljenjem stanovništva. U njemu je poèinjen prvi genocid u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata.

Iako je Odjel za ratne zloèine relativno nova institucija, njegov dosadašnji rad ukazuje na sposobnost da vodi pravièna suðenja optuženih za ratne zloèine. Meðunarodni tribunal u Hagu veæ je ustupio dva predmeta Odjelu za ratne zloèine i oèekuje se ustupanje dodatnog broja predmeta.

“S obzirom da je Odjel u funkciji, on se sada mora fokusirati na provoðenje praviènih i djelotvornih suðenja”, izjavila je gospoða Singh. “Meðunarodna zajednica ne smije sebi dopustiti da Odjel za ratne zloèine ne ispuni svoju misiju. Stoga je kljuèna veæa podrška donatora.”

Human Rights Watch je izrazio zabrinutost da bi rad Odjela za ratne zloèine mogao da trpi zbog neadekvatnog finansiranja rada Odjela. Postoji zabrinutost da sadašnji broj tužilaca i istražitelja nije dovoljan za djelotvorno postupanje u svim neriješenim predmetima. Time bi se mogla dovesti u opasnost djelotvornost suðenja pred Odjelom za ratne zloèine.

Ostali razlozi za zabrinutost, navedeni u Izvještaju, odnose se na nesiguran platni aranžman za advokate koje sud imenuje po službenoj dužnosti te nepostojanje ikakvog aranžmana za istražitelje odbrane. Obje ove èinjenice bi se mogle negativno odraziti na zastupanje u predmetima ratnih zloèina pred Odjelom Državnog suda, èime bi se ugrozilo pravo optuženih na pravièno suðenje.

Osnovne informacije o Odjelu za ratne zloèine

Odjel za ratne zloèine u Sarajevu zadnja je u nizu pravosudnih institucija koje podržava meðunarodna zajednica i èiji je cilj izvesti pred lice pravde odgovorne za najteže zloèine. Meðu drugim sliènim primjerima su vijeæa uspostavljena na Kosovu prema Regulativi 64 te posebna vijeæa za teška krivièna djela u Istoènom Timoru.

Iako u Odjelu za ratne zloèine u Bosni trenutno radi i meðunarodno osoblje koje pruža pomoæ u rješavanju predmeta ratnih zloèina, njihov broj æe se postepeno smanjivati u relativno kratkom vremenskom periodu.

Osim ogranièenog broja predmeta koje je haški tribunal ustupio Odjelu za ratne zloèine, mandat Odjela obuhvata i suðenje u predmetima koji su inicirani u BiH. Odjel za ratne zloèine, skupa sa odjelima za organizirani kriminal i opæi kriminal, djeluje unutar Kriviènog odjeljenja Državnog suda Bosne i Hercegovine.