Skip to main content
Nàśle beśen ando gango k-o FRISPA centro, kaj e maj but rromàne nàślen Ukrainatar beśàrena, April 9, 2022. © 2022 Pablo Miranzo Macia/Anadolu Agency via Getty Images

(Berlin) – E Moldovake rajimàta beśàren e rromàne naślen vorta rigate e àverendar so nàśen angla màripe ande Ukraina, tai o drom sar kerena kodo bianel na-jekhuno taj diksriminatìvo grìźipe, phende avdives/adyes e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhne (Human Rights Watch). Paśa buhle disktiminatìvo phiradyimàta karing e rroma, e themeske raimàta dine drom, taj unyivar dine vi/li/tiź direkcia e bùćhàrrenge taj e aźutòrrenge, ke te na den than beśimasko e rromàne naślenge ande rajimaske làgera.

"E Moldovake rajimàta oferisàrde kritikàlo źutipe/pomoź e manuśenge so nàśena anda’ Ukraina, ale/numa/samo e rromàne nàślengi segregàcia nàj sar te iertisàrel pe’/prebaćinel pes”, phendas e Anastasiia Kroupe, e teluni roditorka pal i Evròpa taj centràlo Àźia k-e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhne. “Sajekh save ekonòmiake taj sociàlo problèmi si ande Moldova, o rajipe si godorvàlo/odgovorno/responsibilo te garantisàrel, ke e nàślenge na kerel pes diskriminàcia pal’ e etnicitètaki bàza.”

De Februàri 24to 2022 buter/maj but sar 471,000 nàśle nàkhle khatar e Ukraina ande Moldova, taj kodo si e maj bàri migràcia pala jek dźèno ande paśutne thema/phuvya. Karing 87,700 nàśle àćhile ande Moldova, so si jekh them e maj ćorrivànendar ande Evròpa.

Maśkar Marco/Tirdaraj 30to taj Grastornaj/April 5to, o Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhne kerde vizita taj interju 7 dźènenca ande polìcia, e grànicako kontrolo, e sociàlo sevimàta/servizura k-e Otaci taj Palanca grànicake nàkhimàta, taj vi àvere 10 bùćhàrenca taj aźutòrrenca pe nàkhimaske taj pe aresimàtange thana, taj vi 13e nàślenca so beśena ande 3 aresimàtange centrura ando Chisinau, o śerutno fòro. Kerde interju vi/li reprezentantonca khatar e Unisàrde Nàciake agentùre, 10 poćinde dźènenca andar na-rajimàtange organizàcie, taj 2 rromàne ćaćimàtange aktivistonca ando Chisinau.

E Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhne arakhle jek praktika so dićholas ke vazdyol pe jek jekhetanutni politika te segreguin/ulaven e rromàne nàślen specifiko ande e themeske/phuvjake aresimàtange centrura, taj te na den len than beśimasko jekhetàne e àvere nàślenca ande themeske/phuvjakire/śtàtoskire centrura.

E “FRISPA”, jekh phuràno aj ćorrivàno kher akadèmiako, kaj e Moldovake rajimàta ulaven e rromàne nàślen anda’ Ukraina, Chisinau, Moldova, April 2022. © 2022 Hillary Margolis, Human Rights Watch

De anda’ maśkar e Màrcosko/tritone ćhonesko, sadekh/paśte sa e rromàne nàśle, savengo beśutnipe e themestar/phuvjatar sas/sine/has grìźime, sas dine than ande jekh akademikàno ćorrivàno kher k-e Fakultèta vaś Internacionàlo Relàcie, Politikàlo Dźantrimàta taj Publiko Administràcia (FRISPA). Bute rromenge sas te nàkhen khòtar dźi ande Manej Sport Arèna, taj e rroma so aresle maj pàlal/terzio/zibades sas tràdine vorta ande arèna khatar e grànica, khatar e gàra/cirdengi/trènongi/zibanongi stànica, vaj/sau andar o MoldExpo aresimàtango làgeri bi te xuden/primin/kapin informàcia pal’ àver beśutnimaske śajimàta.

E rromàne ćaćimàtange aktivistura taj e aźutòrra phende e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhnenge, ke e krujalimàta ando Manej sas maj ćorrivàne e àvere thanendar. E Evròpako Rromàne Ćaćimàtango Centro (ERRC) phendas, ke e beśutnimaske krujalimàta ando Manej taj ande anglune divesa/dyesa pala so e FRISPA nàślengo làgeri phuterdyilas/phundradyilas/phravdyilas nàs “adekvàto“ taj sas vi “ćorrivàno”.

E aźutòrra so zumavenas te roden than beśimasko e nàślenge phende, ke de anda śird/starto e krìzako, varesave administràtora ando centro na akceptisàrenas e rrommàne nàślen. Jekh funkcionàri andar o rajipe phendas e aźutòrrenge te pućhen opre e nàślengi etnicitèta angla so den len than beśimasko, kaj te na vazdyon problèmi, vi kana phende ćaćimasa ke kodo si rasistiko phiradyipe.

Ando MoldExpo, ando ekspozìciako centro ando Chisinau, kaj arakhel pes o maj bàro aresimàtango làgeri ando them/phuv, e bùćhàrra taj aźutòrra phende, ke maśkar e fòroske rajimàta sas jekh bilekhadi/biramome/biskirime “politika” te na den than e rromen ando centro. “O rajipe kommanduisàrdas, ke kodo nàj/nane than e rromàne manuśenge,” phendas jekh bùćhàrri ando MoldExpo.

E MoldExpo bùćhàrra taj aźutòrra phende, ke e centràlo rajimaske kancàllerie/viramlina line e centroske bùćha ande vast khatar e fòroske kancellàrie po 16to ando Tirdaraj/Marco/tri’to ćhon, ale te paruvel pes e politika pal’ rrom/rroma, kodo/oda na phende. Po Grastornaj/April 2to e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhnenge roditòrra dikhle taj aśunde sar e MoldExpo bùćhàrra oprisàrde rromàne famìliange o beśutnipe ando MoldExpo pal’ xoxaimàta, ke nàs len than okhote/ode taj ke nàs len e trebalutne/musajutne hertija/dokumentàcia.

O MoldExpo śerutno taj o mujàlo ando Chisinau phende e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhnenge, ke kasavi/ajsi politika nivar/nigda/śoha na ekzistuilas. E Moldovako rajipe na das/dinyas palpàle e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhnenge, kaj mangenas lenge kommentàra pal e arakhimàta taj àver informàcia.

E śerutne ande Moldovake rromàni kommùna taj e aźutòrra so line than ande e rajimaske beśimàta phende e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhnenge, ke varesave śerutne so line than ande beśimàta inkerde ràno ando Marco, sas dakord, ke e rromàne nàśle śaj den pes than ulades/separime ando Manej, so si jekh skurtone vràmako/vaxtesko/timposko/cirosko programo so kamela maj śukàres te bianel lenge dukhaimàta.

E Moldovake rajimàta trubul/muśinel sigo te aćhaven sako politika, te si formàlo vaj na, so ulavel/segreguil e rromen, taj si te lel patuma/pàsura to peraven e diskriminatìvo phiradyimàta karing e rromàne manuś, aj vi karing e rromàne nàśle andar e Ukraina, phende e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhne. E rajimàta si te garantisàren jekhutno pàśipe karing e aresimàtange centrura, karing o beśutnipe, taj karing sa e sevimàta taj e manuśikàne aźutimàta e rromàne taj e na-rromàne nàślenge, taj trubul/kampel te del e nàślenge adekvàto informàcia taj śajimàta karing beśutnipe. E EU taj e internacionàlo taj regionàlo organizàcie trubul/kampel te miśkin e Moldova te garantisàrel ćaćikàno taj paćhivàlo grìźipe e rromàne nàślengo.

O rajipe trubul/kampel te konzultisàrel e rromàne nàślen pala penge/peskire/pire specifiko dukhaimàta. E rajimàta trubul te garantisàren, ke von inkren/likeren kommunikàcia e rromàne śerutnenca, vi ande Ukraina, taj te den so trubul/kampel len sevimàta, maśkar lende te peravel pes e diskriminàcia pal’ e manuśengo ćidipe/kidipe ande bùćhi, taj aktìvo te roden te ćiden ande bùćhi rromàne aźutòrren aj bùćhàrren.

“E Moldovako rajipe trubul te lel sako jekh patum/pàso te peravel e diskriminàciake phiradyimàta karing e rromàne manuś, aj na te del len than aj te zuràrel len inke,” phendas e Kroupe. “E rromàne manuśen si vipal/sajekh/isto ćaćimàta sar àvere dźènen so nàśena tar andar e Ukraina, taj e Moldovake rajimàta trubul te sikaven jekh pozitìvo misal/preklad/ekzemplo/pèlda e saste/cèlo/intregone règiake te inkren/likeren kodola ćaćimàta taj te grìźin e rromàne taj e àvere nàślen ando jekhutno drom.”

Buter/maj but informàcia arakhel pe’ tèlal.

 

Diskriminatìvo phiradyimàta karing e rromàne nàśle ande Moldova

Duj ćheja/śeja phiraven pes po gango ande FRISPA, Chisinau, Moldova, po àgor a tri’tone ćhonesko 2022. © 2022 Ion Bucur, Roma rights monitor in Moldova, European Roma Rights Center

E rromàne manuś xana dukh buhle taj duràrde diskriminàciatar vi ande Ukraina taj vi ande Moldova. E 400,000 rroma ande Ukraina angla e rusicko/rusitko agressia xanas dukh khatar bàre nivelongo ćorripe, nàśtik resen paśa bùćharipe, sityàripe/siklaripen taj sastyàripe. Xanas dukh vi anglikrìsimàtandar, xòljake vakerimastar/vorbimastar, taj e radikàlo grupange sila-zòrake atakondar, so e rajimàta na vorta rodena àvri. E Unisàrde Nàciango Ćhavorrengo Fundo (UNICEF) akhardas/vićindas e rromen ande Moldova sar e “maj palpalde khatar e palpalde minoritetikàne grupura,” kaj e maj but rromàne famìlie beśen ando ćorripe taj nàj len e fundamentàlo sevimàta/servizura. E Ukrainake rromàne naśalde ande Moldova màren pe’ mamuj duśmanikàne, diskriminatìvo phiradyimàta e Ukrainake taj e Moldovake themutnendar, taj vi e rajimaske funkcionàrondar.

Jekh dźèno ande grànicangi polìcia interjuime ande Palanca, kàj o śerutno nàkhipe si khatar e Ukraina, kerelas e dòś e rromengi, ke von ćòral phiraven manuśen, special xurdòrren taj vi e ćhavorrenge orgànura, ale nàśtik sikadas nisavi/ćisoski hertia/dokàzi te zuràrel peske dośarimàta. Jekh aźutòrri ando MoldExpo zuràrdas o paćhaipe ke e rromàne manuś ćòrena aj phiravena manuśen.

E aźutòrra taj e bùćhàrra ande aresimàtange làgera, taj vi e Moldovake rromàne ćaćimàtange aktivisti taj e na-rajimàtange organizàciake reprezentanti phende ke varesave funkcionàrra taj bùćhàrra ande aresimàtange làgera dośàren e rromen ćòrimasa vaj phenena ke naj/nane ukrainakire aj zumaven/probisàren/enćertien te len penge/peske e humanitàritko źutipe/pomoź. O śerutno khatar jekh rromàne ćaćimàtangi organizàcia phendas, ke von gèle jekhetànes jekha rromnyasa ukrainitko pasosa ando MoldExpo po februari 26 pala so na mukle lake te entril. O rromàno śerutno phendas, ke jekh reprezentanto e rajimasko mandailas/phen’las ke e rromàne manuś ćorena ando làgeri: “Phendas amenge, ‘Dźantar tumenge! But sogodi si, so nàśtik arakhel pe’ khate/adaj vekem/aba/imàr!’”

Gàda śutyona àvral e “FRISPA”, kaj e Moldovake kancellàrie/rajimàta ćiden numa  rromàne nàślen anda’ Ukraina, Chisinau, Moldova, April 2022. © 2022 Hillary Margolis, Human Rights Watch

O rajipe alosàrdas jekhe deputàtos ando parlamento te reprezentil taj te phiravel o intereso sako jekhe aresimàtange làgeresko. Jekh aźutòri so kerela bùćhi ande FRISPA, ande ćorrivàno akadèmiako kher kaj dine than e rromenge, phendas ke o deputàto speciàl pala kadi bùćhi das/dinas la e instrukcia, ke te na mukel rromàne nàślenge te pàśon karing e konzervonge taj higèniake produkti so si inkerde/likerde ande phandade kredenci vaś humanitàrno źutipe/pomoź, taj phen’las, “Amen na dasa kodole/ole nàślenge khanći/niśto, ke von ćòrkerena.”

But manuś kasa kerenas pe interju maj butivar kategorisàrde e rromàne manuśen, sajekh so si lengo themutnimasko status, ulade len e “Ukrainakirendar”. Ande polìciaki statistika pal’ e naśle so arakhel pe’ k-e FRISPA, e “rroma” taj e “ukrainakire” ulades sas gyinade. E śingàle k-o centro zuràrde, ke e “Ukrainakire” na inkernas/likerenas rromen save sas ukrainakire. Vi e rromàne nàśle phende ke xàle dukh andar diskriminàcia.

“Me numaj/samo kamav ta dźanav, kaj amen śaj jekhajvas amàra famìliasa, kaj te na grìźin amen sar rromen banges,” phenelas jekh rromàno nàslo khatar e Ukraina, ko akana beśela ande FRISPA nàślengo centro.

E maj but nàśle anda’ Ukraina si dine thana ande privàto khera ande Moldova, ale e aźutòrra phende, ke varesave xulaja na akceptin rromàne manuśen. Jekh aźutòri phendas, ke e familie skirina/ramona/lekhena “Rromenge na” pe penge/peskire aplikàciako formulàri te xulajàren nàślen. O śerutno ande jekh rromàne dźuvlange ćaćimàtangi organizàcia phendas ke varesave rromàne nàśle irisajle/gèle palpàle ande Ukraina, ke von nàśtik arakhle kher beśimasko nić/ći ande aresimàtange làgera taj nić/ći ande privàto khera.

Ande Moldova e ukrainakire rromàne nàśle xanas dukh e ukrainakire gàdźenge duśmajàne phiradyimàtendar.  E aźutòrra taj e rromàne ćaćimàtange aktivisti phende, ke varesave na rromàne nàśle anda’ Ukraina na kamle te àćhon/àćhen rromàne nàślenca ande aresimàtange làgera. Phende pàśe, ke e na rromàne ukrainakire na kamle te tràden pe autobusura ande Evròpa e àvere rromenca jekhetànes.

Diskriminatìvo Aresimàtangi Politika

E Ukrainako paso jekhe rromàne nàślesko so beśel ande FRISPA, Chisinau, Moldova, April 2022. © 2022 Hillary Margolis, Human Rights Watch

E aźutòrra so arakhle than beśimasko e nàślenge phende, ke de anda’ śird/starto e nàślenge migràciako, but administràtora ande aresimàtango làgeri na kamenas te akceptin rromàne nàślen. “Kana akharasas/vićinasas ande làgera, taj mangasas len te xulajàren jekh grupa [von phende amenge], ‘Sar te na, anen len, numaj te keren sar barr/siguro/bistoś, ke von naj/nane rroma,’ vaj ‘keren sar barr, ke von si Ukrainakire,’ [vaj] ‘pàrne manuś,’” phendas jekh aźutòrri. Jokhar/jekhvar phende amenge te keras sar barr, ke von si ‘ćaćikàne ukrainakire.’”

Jekh aźutòrri phendas, ke jekhe centrosko administràtori pe e akadèmiako than labyàrelas/hasnilas diskriminatìvo anglikrìsimàta kana na kamelas te xulajàrel rromàne nàślen. “Akhardem/vićindyom o centro … taj [o administràtori] pućhlas pe’ mandar, ‘Von si rroma? Ke ma na lava rromen amende,’ taj ‘Ahaj, me prinźàrav [e rromàne manuśen], me dźanav so von keren, von dźan pala manuś pe pervàta/toaleta. Ame dźanasa len. Von daraven/traśaven amàre studenton,’” phen’las o aźutòrri.

E aźutòrra phende vàdźe/inke, ke e funkcionàrra pućhle lendar te zuràren e nàślengi etnicitèta angla so den len than ande aresimàtange làgera vaj/ja ande privàto khera. Jekh aźutòrri phendas, ke kana voj mamujàrdas len, e rajimasko reprezentanto das/dinyas la palpàle, “Me dźanav ke kodo nàj/nane śukàr to pućhav, ale pe bibaxt trubul te keras varesavo minimàlo somnosàripe/semnopen” kaj te na aven problèmi e xulajimaske famìliende vaj e na rromàne nàślenge ande aresimàtange centrura.

Ràno ando marco/tri’to ćhon e rajimàta line e decìzia te den than rromàne nàślenge sadekh numaj ko Manej Sport Arena aresimàtango centro. E aźutòrra taj e Moldovake rromàne śerutne, save line than ande beśimàta e rajimaske funkcionàronca kaj kodo sas diskutime, phende, ke varesave lendar sas dakord, ke e maj but rromàne nàśle śaj den pe’ than jekhetànes ando centro po skurto vràma/vaxt/ciros, kaj maj feder/śukàreder te bilàren lenge dukhaimàta taj te garantisàren lengo nàkhipe/transfero ande centura kvalitatìvo sevimàtenca/servizonca.

Manej Sports Arèna aresimàtango làgeri kaj e rajimàta numaj rromàne nàślenge denas than ràno ando Marco. © 2022 Ion Bucur, Roma rights monitor in Moldova, European Roma Rights Center

Numaj/samo von phende, ke e krujalimàta ando Manej sas maj ćorrivàne sar ande àvera làgera, sar kaj nàs len privàto thana, nàs len tatyàripe taj tàto pàni/pàji vi kana sas bàro śil àvral. Jekh rromàno nàślo ko’ àćholas/àśelas k-o Manej 10 divesa/dyesa zuràrdas, ke ćàćes nàs tatyàripe. E aźutòrra taj e rromàne śerutne phende inke/vàdźe, ke e nàślenge na dine len sevimàta sar pàśipe karing rromàne kommùnakire mediàtora, vaj aźutipe lenge hertianca/dokumentonca, so si jekh specifiko dukhaipe, ke e rromàne dźènen naj/nane identitètake lila. E aźutòrra phende vàdźe/inke, ke e rromàne nàślen na phirade ande àver centrura sarso kodo sas adźikerdo/aźukardo/źutyàrdo.

E aźutòrra, bùćhàrra ande aresimàtange centrura, taj e rromàne nàśle phende, ke dekana o rajipe phandadas o làgeri ando Manej po Marco 16to, sa e rromàne nàśle akàna tràden pe ande FRISPA aresimàtango làgeri. Jekh aźutòrri ko MoldExpo phendas ke ràno ando April/Grastornaj trin centura akceptinas nève beśnen, ale “amen kamas, ke [e rromàne nàśle] te tràden pe’ ande [FRISPA], ke kodo si centro numaj/samo e rromenge.”

E Rromàne beśne taj aźutòrra so keren bùćhi ande FRISPA zuràrde, ke e rromàne manuś sas tràdine khote khatar Manej, vaj e aresimàtange thanendar pe grànica, àvere transportonge thanendar vaj khatar o MoldExpo sas bićhalde khote, bi te xuden/xutren informàcia pal’ àver aresimàtange làgera. Ande varesave sure/situàcie von sas tràdine k-e FRISPA, ke von hatyàrenas/haljonas, ke kodo sas o centro so del than e rromàne nàslenge.

Jekh rrom k-e FRISPA phendas, ke lesko ćhavo/śàvo taj leske ćhàveski famìlia “ingerdyile pe jekh than kaj numaj/samo rroma sas,” ko Manej làgeri, taj ke vov taj leski rromni gèle pala lende kana aresle ande Moldova. Leski rromni phendas “nàśtik alosàrasas” kana ingerde amen khatar o Manej k-e FRISPA.  Jekh àver rromàni nàśli phendas, ke e aźutòrra phende lake te dźal k-e FRISPA taj ke jekh minibuso ingerdas/ligendas la vorta khatar e Chisinau gàra /trènongi/cirdengi/zibanongi stànica. Kana e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhne vizitisàrde e FRISPA po Grastornaj/April 3to ando 2022, o maj bàro numero/ćislo e beśnengo rromàne nàśle sas, pala lende avenas e Azèritko nàśle.

Jekha klasaki livni/soba/izba ande FRISPA, kaj beśena nàśle, Chisinau, Moldova, po àgor a tri’tone ćhonesko 2022. © 2022 Ion Bucur, Roma rights monitor in Moldova, European Roma Rights Center

Jekh aźutòrri ande FRISPA, varesave rromàne nàśle beśàrde khote/odoj, taj duj rromàne ćaćimàtange aktivisti phende, ke o FRISPA kher nàs getome/khondźàrdo te del than nàślenge, kana angluno/prvo/perśo drom tràdine len okhote/ode. Von phende, ke nàs len than sòvimaske taj nàs len colo pe angluni ryat, taj numaj jekh duś taj jekh cikno boileri ande anglune divesa/dyesa. Phende, ke nàs len higèniake produkti, taj sas len numaj cerra/zala/hari taj telune kvalitètango xàbe. D’atunćàrra e rajimàta but laćhàrde e krujalimàta, sas kaj dine matraci, aj śute/ćhivde kontènara paśa làgeri duśonca taj thovimaske maśinenca.

E aźutòrra phende, ke e rajimaske reprezentanti phenenas, ke e na rromàne Ukrainake nàśle na kamenas te beśen ande Manej làgeri, ke khote/odoj sas/has vi/li/tiź rromàne nàśle, taj kodolestar sas e maj but manuś rromàne okhote. Kala aźutòrra phenenas inke/vàdźe, ke kodi dinamika biandyilas, ke e administràtora ande àver centrura taj e privàto famìlie na kamenas te akceptin rromàne manuśen, taj ke sas len e decìzia ke vorta te beśàren e rromàne nàślen sa khetànes ande Manej.

E aźutòrra taj e rromàne ćaćimàtange aktivisti phende inke/vàdźe, ke nàs rromàne bùćhàrra pe nijekh/ćhijekh aresimàtango làgeri, nić/ći ande FRISPA.

Beśutnimasko Oprisàripe k-o MoldExpo

O gango k-o MoldExpo ando Chisinau ekspoziciako centro, so kerdyilas o maj bàro aresimàtango làgeri e nàślenge Ukrainatar, April 2022. © 2022 Hillary Margolis, Human Rights Watch

Po 24to februàri, o dives/dyes kana e rusongo pherdo atako las/lilas śir/startuisajlo, e Chisinau fòrosko mujalipe parudas/zmenyindja o MoldExpo ekspozìciako centro, so angleder/maj ànglal sas vaś Covid-19 pacientura, ande jekh nàślengo aresimàtango làgeri 450 sòvimaske thanenca. O MoldExpo del vi àver sevimàta sa e nàślenge, maśkàral te registruin pe’ vaś bilòvengo dromàripe ande aver thema/phuvja, taj vi legàlo taj gàta lòvengo aźutipe/pomoź khatar e Unisàrde Nàciango Ùćo komisàri vaś Naśalde/Nàśle (UNHCR).

E reprezentantura e rromàne ćaćimàtange organizàcienge save sas ko làgeri phende, ke e śerutne e centroske oprisàrde o beśutnipe e rromàne nàślengo k-o MoldExpo de anda’ śird/starto, taj ke e polìcia pe sila-zòr tordyàrdas len ande uladi linea te registruin pe’ e rajimàtenca taj te phiradyon ande àver centrura. E polìcia na muklas lenge te aven ànd’e, dźi kaj e na rromàne nàślenge mukle te entrin.

E bùćhàrra taj e aźutòrra so kerena bùćhi ko MoldExpo phende, ke e Chisinau Mujàleske Kancellàriake reprezentanti line vizita ko làgeri po Marco 7to taj dine verbàlo instrukcie, ke o centro na akceptila rromàne nàślen maj butivar. “[Bùćhàrra and’ e mujàleski kancellària] avile taj phende, ke amen na akceptisàras rromàne manuśen khate/adaj maj but/buter,” phendas jekh aźutòri. “Save vekem/aba/imàr sas khate/adaj, von line kontakto jekhe rromàne śerutnesa taj aranźuisàrde lenge beśutnipe taj miśkisàrde len àvri khòtar.” O aźutòri zumadas te kućàrel aj phendas ke karing 40 rromàne nàśle sas ankalade khatar o MoldExpo pe kodi vràma/vaxt/ciros/timpo/zeito.

E aźutòrra taj e bùćhàrra phende, ke o centràlo rajipe na deklaruisàrdas parudyimàta/zmenyipena ande kodi politika palaso line o menedźmento ando MoldExpo ande vast po Marco 16to. Jekh bùćhàrri phendas, ke kana voj las/lilas te kerel bùćhi ando MoldExpo po Marco 22, vareko khatar e centroski administràcia das/dinas la e instrukcia ke “kado nàj than e rromàne manuśenge.” Jekh nàślo so beśelas ando MoldExpo phenelas, ke po April 4to nàs rromàne famìlie akceptime te beśen okhote/ode, ke voj aresli maj but sar duje kurkenca maj sigo.

E bùćhàrra taj e aźutòrra phende, ke e rromàne nàśle so resenas ando MoldExpo bićhaldjon ande FRISPA làgeri. Von phende, ke o MoldExpo beśàrel rromàne famìlien numaj ande speciàlo krujalimàta, sar kana aresen pe rjàtyako maśkar. O śerutno ando MoldExpo taj vi àver bùćhàrra phende, ke duj rromàne famìlie sas beśàrde ando MoldExpo kana e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhne line vizita; varesave phende pal’ lende ke von sas “làćhe” taj “mirno/cixo/ćendeśo” famìlie.

Ćhavorra keren vastesa po gango ande FRISPA, Chisinau, Moldova, po àgor a tri’tone ćhonesko 2022. © 2022 Ion Bucur, Roma rights monitor in Moldova, European Roma Rights Center

Po dujto àpril/grastornaj e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhne sas svedoko/martir/tanuvo, kana e bùćhàrra oprisàrde beśutnipe jekha familiake pànźe rromàne dźuvlandar ando MoldExpo, phende lenge, ke nàs than ando centro taj ke nàj len e trebalutne/musajutne hertia/dokumenti so zuràrenas ke von nàkhle e grànica khatar e Ukraina.

E kontènera àvral e FRISPA duśonca. E nàśle kana aresle ande anglune dives/dyesa, numaj jekh duś sas jekhe tikne/cinne boileresa. Chisinau, Moldova, April 2022. © 2022 Hillary Margolis, Human Rights Watch

"Von phende, ‘Amen na dźanas kaj tumen sanas ande [palutne] ćhona/maseka, nàj tumen śtempli ando passo,’” phenelas a màmi/baba ande famìlia. “Phende, nàj than akhate/adaj.” Laki ćhaj/śej phendas, ke phende lenge te dźan k-e FRISPA. E famìlia sas la ukrainakire identifikàciake lila.

Po vipal/isto dives/dyes, o śerutno ando MoldExpo zuràrdas e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhnenge, ke sas 100 ćhućhe/śùśe thana ando centro, taj ke vaś entripe akceptina ukrainitko andralune identifikàciake lila vaj internacionàlo pasura. Voj taj vi àver bùćhàrra taj aźutòrra phende, ke e Ukrajnake themutne vaj manuśa kaj si len ukrainitko beśutnimaske permisie taj śtempli so sikavel ke nàkhle e grànica pala februari 24, si len o ćaćipe te beśen ando MoldExpo, taj e dźènen kas nàj lila, bićhalen pe’ ande Kancellària vaś Migràciango Azilo.

O śerutno ando MoldExpo phendas, ke e rromàne nàślenge “si jekh àver làgeri”. Ale phendas inke/vàdźe/mek ke ando làgeri naj len regula pal’ e rromàne nàślengo beśutnipe, taj ke o làgeri akceptil savorra dźènen bi ververimasko/diferenciako. Phenelas, ke maj cerra/pohari rromàne nàśle si ando làgeri, ke e anglune manuś so nàśle khatar o màripe majbut/nekbuter lendar sas “Ukrainakire” (na rromàne manuś).

Ande jekh lil bićhaldo e Manuśikàne Ćaćimàtange Arakhnenge semnatime po April 19to, o Ion Ceban, o mujàlo ande Chisinau zuràrdas, ke leski kancellària si godorvàli/responsibilo vaś o MoldExpo aresimàtango làgeri maśkar februàri 24 taj marco 15 taj phendas, ke ande kodi/koja vaxt/vràma/ciros, “nàs tangjarimàta vaj ‘selektìvo’ beśàrimaske kotora vaś varesave etnikàlo grupura kerde pe sila-zòr”. Phenelas ke o MoldExpo beśàrelas nàślen maj butàne nacionalitètendar taj etnicitètendar ande kodi/koja periòda, maśkar lende sas Ukrainakire, Rroma, Tadźikura, Azeri dźène, Indiakire, Tunesiakire taj vi Rusura. 

Inernacionàlo Standardura taj Nacionàlo Thami/Zàkono

O principlo e na diskiminàciako si jekh andraluno principlo ande internacionàlo manuśikàne ćaćimàtangi thami/zàkono, si ramome/skirime ande Internacionàlo Pakto pe Civilo taj Politikàlo Ćaćimàta, Internacionàlo pakto pe ekonomikàno, sociàlo taj kulturàlo ćaćimàta, Internacionàlo Konvencia te Peraven pe’ Sa e Forme e Rasikàne Diskriminàciake, e Evròpaki Konvencia pe e Manuśikàne Ćaćimàta taj Fundamentàlo Mestimàta/Slobodisarimàta. E Moldova semnatisàrdas sa kodola/kole paktura.

E na diskriminàciake principlura taj o jekhutnipe e etnikàlo minoritètango si paślàrde ande Deklaràcia vaś e Ćaćimàta pal’ Dźène so Ćhindjona khatar Nacionàlo ja Etnikàlo, Paćhaimaske taj Lingvistikàlo Minoritètura. O Artiklo 3 ande 1951 Genevaki Konvencia pal e Nàślengo/Naśaldengero Status, kaj vi e Moldova si jekh si dźèno, oprisàrel e diskriminàcia, maśkàral kerdo pal’ i rasa.

O speciàlo raporteri ande Unisàrde Nàćie pal’ adekvàto beśutnipe specifiko phendas, ke e thema/phuvja trubul/kampel te garantisàren “jekhutno vòjipe e ćaćimasko paśa beśutnipe bidiskriminàciako” sa e migrantonge, taj maśkàral e nàślenge, taj vi e Komisia vaś o Peravipe e Rasikàne Diskriminàciako phendas specifiko, ke e thema/phuvja trubul/kampel “te garantisàren o jekhutno vòjipe e ćaćimasko paśa adekvàto beśutnipe e themutnenge taj e na themutnenge, specifiko kaj te krujin segregàcia pal’ o beśutnipe taj te garantisàren ke e beśutnimaske agentùra durajven khatar e diskriminàciake phiradyimàta.” 

O Artiklo 6 ande Moldovaki thami/zàkono anda’ 2012 Numero 121 pal Jekhutnipe oprisàrel orsavi forma e diskriminàciaki, maśkàral kerdi pal’ e rasa taj etnikàlo origina. Po februari 26, e Ministèria e Bùćhangi taj Sociàlo Protekciaki tràdas àvri thamja/zakonura so regulin e bùćhi so keren e “skurtone vràmako beśutnimaske làgera e nàślenge.” O Artiklo 3 e Regulango zòrasa phenela, ke “o làgeri trubul te garantisàrel o principlo e na diskriminàciako ande sako jekh fàza e sevimàtange pàśimaski, o prinźaravipe taj o paćhivipe e manuśikàne ćaćimàtango, bidikhindos lengi rasa, e morćhaki rang/farba, nacionalitèta, etnicitèta.”

Your tax deductible gift can help stop human rights violations and save lives around the world.

Region / Country