The European Court of Human Rights building in Strasbourg, France on January 11, 2011.

© 2011 Reuters

(Sarajevo, 4. april 2012.god.) – Romi, Jevreji i ostale nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini i dalje su isključeni iz učešća u državnoj politici 20 godina nakon otpočinjanja rata, izjavila je Organizacija Human Rights Watch u izvještaju objavljenom danas. Organizacija Human Rights Watch navodi da Bosna i Hercegovina mora ukloniti diskriminaciju nacionalnih manjina po nacionalnom osnovu iz svog ustava, zakona i javnih institucija.  

U izvještaju od 62 strane, pod nazivom “Građani drugog reda: Diskriminacija Roma, Jevreja i ostalih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini” naglašava se diskriminacija Roma, Jevreja i ostalih nacionalnih manjina u politici i vlasti. U velikoj mjeri ova diskriminacija proističe iz Ustava Bosne i Hercegovine iz 1995.god., koji ustanovljava sistem vlasti zasnovan na nacionalnoj pripadnosti i isključuje ove grupe iz visokih političkih funkcija. Izvještaj također pokazuje širi uticaj diskriminacije na svakodnevni život Roma u pristupu stambenom smještaju, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju.

“Ustav Bosne i Hercegovine je osmišljen kako bi pomogao da se okonča rat” izjavio je Benjamin Ward, zamjenik direktora za Evropu i Centralnu Aziju pri organizaciji Human Rights Watch. “Ali političkoj diskriminaciji manjina nema mjesta u modernoj evropskoj zemlji. Krajnje je vrijeme za reformu.”

U decembru 2009.god., Evropski sud za ljudska prava donio je presudu u slučaju Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine da ustav BiH vrši diskriminaciju Roma i Jevreja, što krši zakon o ljudskim pravima. Ustav zabranjuje svima ko nije pripadnik jedne od tri glavne etničke grupe u zemlji – Bošnjaka, Hrvata i Srba – da se kandiduje za tripartitno državno predsjedništvo ili državni Dom naroda, jedan od dva parlamentarna doma.

Više od dvije godine nakon odluke Evropskog suda, Bosna i Hercegovina tek treba da revidira ustav ili okonča diskriminaciju nacionalnih manjina u političkom sistemu, navodi organizacija Human Rights Watch. Nacionalni izbori su održani u oktobru 2010.god u skladu sa starim sistemom, i zastoj uzrokovan etničkim principom spriječio je formiranje nove vlasti više od godinu dana. Novoformirana vlast tek treba da poduzme aktivnosti. 

Slična diskriminacija postoji u lokalnoj vlasti, gdje se poslovi u dva entiteta BiH, Republici Srpskoj i Federaciji, raspodijeljuju u skladu sa njihovim ustavima po nacionalnoj pripadnosti koristeći popis stanovništva iz 1991.god. U popisu stanovništva iz 1991.god. upisano je manje od 9.000 Roma, jer su se mnogi Romi u to vrijeme izjašnjavali kao “Jugosloveni”, iako sadašnje procjene broj Roma stavljaju i na 100.000. Popis stanovništva iz 1991.god. popisao je približno 30.000 pripadnika ostalih nacionalnih manjina, uključujući 500 Jevreja.

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, koje su pomogle u izradi ustava iz 1995.god. na kraju ratova u regionu, imaju posebnu obavezu da izvrše pritisak na Bosnu i Hercegovinu da uradi ustavne promjene, kaže organizacija Human Rights Watch. EU je izmjenu ustava učinila uslovom za pregovore za članstvo u EU, ali nakon propalih pokušaja ustavne reforme 2006. i 2009.god., EU i SAD više nisu aktivno uključene u proces reforme.

Organizacija Human Rights Watch je također ispitala svakodnevnu diskriminaciju sa kojom se suočavaju Romi u pristupanju stambenom smještaju, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zapošljavanju zbog komplikovanih pravila i finansijskih barijera i vezu sa diskriminacijom u politici i vlasti. Ovi problemi uključuju sljedeće:

  • Stambeni smještaj: Mnogi Romi u Bosni i Hercegovini žive u neformalnim naseljima kojima nedostaje stabilnost i sigurnost za njihove porodice. Prisilne deložacije su konstantno prisutna opasnost, a vlasti nisu obezbijedile adekvatan alternativni smještaj za one koji su deložirani. Prisilne deložacije predstavljaju poseban problem u Mostaru gdje su neke romske porodice deložirane dva puta u protekle dvije godine. Najskoriji primjer se desio u oktobru 2011.god. kada je 100 Roma ostalo bez adekvatnog smještaja nakon deložacije da bi se oslobodio prostor za smještaj za druge Rome. Nikome od deložiranih Roma nije ponuđen alternativni smještaj.
     
  • Obrazovanje: Romske porodice širom Bosne i Hercegovine se suočavaju sa finansijskim barijerama za upis u školu, uključujući obroke, udžbenike, odjeću i prevoz, koje vlasti općenito ne obezbijeđuju. Posljedica ovoga je da romska djeca imaju nisku stopu pohađanja škole u mnogim dijelovima zemlje, i samo jedna trećina romske djece pohađa osnovnu školu na teritoriji cijele zemlje, u poređenju sa 93 procenta djece u zemlji u cjelini.
     
  • Zapošljavanje: Glavni izvor dohotka za većinu romskih porodica je recikliranja otpadnog metala i prošenje na ulicama. Iako su vlasti  uspostavile program zapošljavanja za Rome, vrlo mali broj Roma ili poslodavaca je učestvovao, jer je mali broj Roma oficijelno registrovan kao nezaposleni. Pristup poslovima državne službe u Federaciji i Republici Srpskoj sprečavaju ustavne obaveze da se poslovi popunjavaju na osnovu nacionalne pripadnosti u popisu stanovništva iz 1991.god.
     
  • Zdravstvena zaštita: U Federaciji, Romi se moraju registrovati u uredima za zapošljavanje u roku od 30 dana nakon gubitka posla kako bi dobili zdravstveno osiguranje, pravilo za koje mnogi saznaju tek nakon što ovaj rok istekne. Dugi period u 2011.god., Hercegovačko-neretvanski kanton, u kojem se nalazi Mostar, kršio je federalni zakon nefinansiranjem zdravstvene zaštite za mladu djecu, trudnice, i starija lica, situacija koja je naročito pogodila Rome.
     

Fika Ahmetović, 31 godina, i njeno četvoro djece su deložirani iz svog improvizovanog doma, koji nije imao stabilne strukture, struju, ili vodu, u neformalnom naselju u gradu Mostaru, u oktobru 2011.god. Kada je organizacija Huma Rights Watch razgovarala sa Ahmetovićevom prije deložacije, ona je izjavila da deložacija neće samo značiti pronalaženje novog komada zemljišta na kojem će se izgraditi novi improvizovani dom. Deložacija će isto tako značiti prekide u pohađanju škole za njeno dvoje najstarije djece. Za njeno najmlađe dijete, koje ima ozbiljne zdravstvene probleme, vjerovatno će značiti prekid zdravstvene zaštite, koju porodica više neće biti u stanju da priušti od svog malog dohotka od recikliranja otpadnog metala. 

Bosna i Hercegovina je preuzela obaveze na visokom nivou da riješi probleme u oblasti ljudskih prava sa kojima se susreću Romi, kroz program za cijelu Evropu pod nazivom Desetljeće za uključivanje Roma. Ali malo je ostvareno u praksi, ustanovila je organizacija Human Rights Watch, djelimično i zbog niskog prioriteta koje je političko vodstvo dalo poboljšanju njihove situacije.

Neki zvaničnici u Bosni i Hercegovini su izjavili da potrebe tri glavne nacionalne grupe – koje se u ustavu pominju kao “konstitutivni narodi” – trebaju imati prioritet nad potrebama nacionalnih manjina.

“Ova zemlja nema kapacitete da pomogne čak ni konstitutivnim narodima, a kamoli Romima,” rekao je Damir Dizdarević, pomoćnik ministra za rad i zapošljavanje u Ministarstvu civilnih poslova, u razgovoru sa organizacijom Human Rights Watch.

“Romi doživljavaju diskriminaciju i zlostavljanja širom Evrope,” rekao je Ward. “Razlika u Bosni i Hercegovini je što isključivanje Roma iz državne politike i lokalne vlasti sprečava da se njihov težak položaj čak i prepozna.”