(New York) – U izvještaju objavljenom danas organizacija Human Rights Watch navodi da zemlje koje žele da procesuiraju ratne zločine mogu učiti iz iskustva Bosne i Hercegovine i njenog Odjela za ratne zločine. Nacionalne vlasti, kreatori politika i međunarodni donatori koji žele dati podršku procesuiranju ovih zločina pred domaćim sudovima treba da uče iz uspjeha i nedostataka Odjela za ratne zločine u BiH, izjavila je organizacija Human Rights Watch.
Izvještaj dug 47 strana pod nazivom ‘Ostvarivanje pravde u slučajevima ratnih zločina: Iskustva međunarodne podrške suđenjima pred Državnim sudom Bosne i Hercegovine’, naglašava ključna iskustva stečena kroz angažman međunarodnih sudija i tužilaca s ciljem unapređenja kapaciteta domaćeg osoblja za procesuiranje osjetljivih i složenih slučajeva proisteklih iz rata od 1992. do 1995. god. Od početka rada Državnog suda prije sedam godina, Odjel za ratne zločine Suda i Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva su okončali više od 200 slučajeva.
“Izgradnja suda od ‘nule’ u jednoj postkonfliktnoj zemlji je herkulovski zadatak,” izjavila je Param-Preet Singh, viša savjetnica u Programu za međunarodnu pravdu organizacije Human Rights Watch. “Uspjesi ovog Odjela i Tužilaštva svjedoče o tome šta se može ostvariti kada nacionalne vlasti i međunarodni donatori učine prioritetom ostvarivanje pravde u slučajevima ratnih zločina.”
Ovaj izvještaj je zasnovan na razgovorima sa velikim brojem zvaničnika u Sarajevu, uključujući i međunarodne i domaće članove osoblja Odjela za ratne zločine, Posebni odjel za ratne zločine pri Tužilaštvu, Ured za odbranu, Državnu agenciju za istrage i zaštitu BiH, Organizaciju za sigurnost i saradnju u Evropi, diplomate i donatorske agencije.
Iako su postignuća ovog Odjela i Tužilaštva značajna, bh. model korištenja međunarodne pomoći nije bio bez mana, izjavila je organizacija Human Rights Watch. Na primjer, međunarodni donatori, kreatori politika i vlasti BiH nisu na najbolji način iskoristili međunarodnu ekspertizu kako bi izgradili vlastiti sudski sistem BiH i slučajeve izveli pred sud, ustanovila je organizacija Human Rights Watch. Da su ovi nedostaci riješeni ranije, Odjel i Tužilaštvo su mogli biti u boljoj poziciji da se odupru političkoj atmosferi u Bosni i Hercegovini koja postaje sve više neprijateljski raspoložena prema državnim institucijama kao što je ovaj sud.
U početku je bilo određeno da mandat međunarodnih sudija i tužilaca ističe krajem 2009. god. Međutim, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, koji je glavni međunarodni zvaničnik u BiH, je u posljednjem trenutku produžio ovaj rok u kontekstu široko prisutne zabrinutosti u zemlji i međunarodnoj zajednici da će prijevremeni odlazak međunardnog osoblja otežati uspješno okončanje slučajeva. Odlazak međunarodnih sudija i tužilaca se sada očekuje krajem 2012. god.
”Kako Odjel i Tužilaštvo idu ka tome da budu institucije u kojima će raditi samo domaće osoblje, još je važnije da vlasti BiH i međunarodni donatori izraze snažnu podršku radu Odjela i Tužilaštva,” izjavio je Singh. “Osobe odgovorne za najgore zločine počinjene tokom rata treba podsjetiti da ne mogu umaći pravdi samo zbog toga što je međunarodno osoblje otišlo iz Bosne i Hercegovine.”
Ovaj izvještaj je dio šireg rada organizacije Human Rights Watch na pitanju nacionalnog procesuiranja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, koji uključuje i istraživanje koje se odnosi na Ugandu, Demokratsku Republiku Kongo, Gvineju i Keniju.
Potreba za utvrđivanjem odgovornosti za masovna ubistva, silovanja, široko rasprostranjena razaranja i raseljavanje stanovništva, koji su karakterizirali rat u Bosni i Hercegovini, dovela je 1993. god. do uspostavljanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Djelimično potaknut neizbježnim zatvaranjem Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) je 2003. god., zajedno sa Sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), pokrenuo inicijativu za osnivanje specijalizovanog Odjela za ratne zločine na državnom nivou za rješavanje mnogih slučajeva koji su preostali.
Odlučujuće važna komponenta bila je privremeno uključivanje međunarodnih sudija u rad ovog Odjela te međunarodnih tužilaca u Posebni odjel za ratne zločine Tužilaštva kako bi se unaprijedili kapaciteti da se to ostvari na efikasan način. Nakon usvajanja relevantnih zakona od strane organa vlasti BiH, Odjel za ratne zločine otpočeo je sa radom u martu 2005 .god.
Međutim, politička scena u Bosni i Hercegovini se značajno pogoršala od perioda kada su Odjel za ratne zločine i Posebni odjel počeli sa radom. Krivično gonjenje slučajeva ratnih zločina počinjenih tokom ratnog razdoblja dolazi u sukob sa sve snažnijom nacionalističkom retorikom. Ova situacija ima svoje korijene u dugogodišnjim nacionalnim tenzijama i dio je šire političke agende usmjerene na podrivanje državnih institucija, koje su, prema sporazumu koji je okončao rat, objedinile bosanske Srbe, Muslimane i Hrvate pod tripartitnim predsjedništvom. Neki lokalni političari, naročito u Republici Srpskoj, regionu bosanskih Srba, ulažu snažne napore kako bi podrili Državni sud BiH i tužioce. Između ostalog, oni navode da su ove institucije pristrasne zbog većeg broja slučajeva protiv etničkih Srba.
Ovaj izvještaj govori o značaju izrade ralističnog plana za postepeni prestanak rada međunarodnog osoblja i uključivanja javnog mnijenja putem efikasnog programa komuniciranja i povezivanja sa zajednicom kako bi se pomoglo u stvaranju klime koja potiče ostvarivanje pravde kroz pravedna suđenja.
“Iskustvo Bosne i Hercegovine je bacilo svjetlo na prednosti angažiranja međunarodnog osoblja, ali isto tako i na propuštene prilike da se maksimalno iskoristi ono što međunarodne sudije i tužioci imaju da ponude,” rekla je Singh. “Kreatori politika i donatori bi trebali pažljivo razmotriti iskustvo Bosne i Hercegovine kako bi izbjegli ponovno ‘izmišljanje točka’ u drugim zemljama gdje se pravda za ozbiljne međunarodne zločine provodi na nacionalnom nivou.”
