A young woman who lost relatives in the 1995 Srebrenica massacre walks inside the memorial cemetery Potocari near Srebrenica in eastern Bosnia.

© 2008 Reuters

(Brisel) - Human Rights Watch danas izvještava o tome da je ratni general bosanskih Srba Ratko Mladić, jedan od glavnih krojača genocida u Srebrenici, i dalje na slobodi dok se porodice žrtava okupljaju kako bi obilježile 15. godišnjicu ubijanja.

"Ono što se desilo u Srebrenici zahtjeva pravdu, ali i memorijalizaciju," kaže Holly Cartner, direktorica Human Rights Watch-a za Europu i središnju Aziju. "To što je Ratko Mladić na slobodi uvreda je i jednom i drugom."

11. jula 1995., za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Ujedinjene Nacije i NATO dopustili su da snage bosanskih Srba i srbijanska paravojna jedinica zvana "Škorpioni", zauzmu muslimansku enklavu Srebrenica, iako ju je UN proglasio "sigurnom zonom". Srpske vojne snage su izvršile egzekuciju nad 7.000 do 8.000 bosanskih muškaraca i dječaka u toku sedmice nakon pada grada, što je bilo najveće masovno ubojstvo u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Posljednjih godina se može primijetiti napredak ka postizanju pravde za genocid u Srebrenici. Predsjedniku bosanskih Srba za vrijeme rata, Radovanu Karadžiću, se trenutno sudi na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, gdje se tereti, između ostalog, i za genocid u Srebrenici.

10. juna 2010., haški tribunal je izrekao presudu dvojici vojnih oficira bosanskih Srba koji su imali visoke činove, Vujadinu Popoviću i Ljubiši Beari, na doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici, što su bile prve presude na osnovu lične odgovornosti za genocid. 2001. godine, sud je izrekao presudu generalu bosanskih Srba Radislavu Krstiću za omogućavanje i pomoć izvršiteljima genocida.

Zahtjev Europske Unije da Srbija u potpunosti sarađuje sa tribunalom, kao preduslov za jače povezivanje sa EU, kao i želja Srbije za ulazak u članstvo EU, ključni su faktori koji su doveli do skorašnje intenzivnije saradnje od strane Srbije, uključujući i izručenje Karadžića u Hag. Ali Mladić je i dalje na slobodi, uprkos ponavljanim obećanjima srbijanske vlade da će ga izvesti pred lice pravde. Pretpostavlja se da se Mladić, kao i drugi bjegunac Goran Hadžić, nalaze u Srbiji. Hadžić je vođa hrvatskih Srba, optužen za zločine protiv čovječnosti - ubojstvo i progon Hrvata i ostalog nesrpskog civilnog stanovništva u istočnoj Hrvatskoj između 1991. i 1993., za vrijeme raspada bivše Jugoslavije.

Uprkos neuspjehu Srbije da uhapsi Mladića, EU je počela da smanjuje zahtjeve za pravdu u ime žrtava Srebrenice. 14. juna, EU je pristala da ratifikuje Dogovor o stabilizaciji i saradnji sa Srbijom, što je korak ka članstvu u EU, iako postoji nedostatak potpune saradnje sa tribunalom. Pregovori sa Srbijom vezani za Dogovor obustavljeni su 2006. zbog neuspjeha Srbije da u potpunosti sarađuje sa tribunalom, kao i zbog neuspjeha da uhapsi Mladića, što je izdvojeno kao primjer neuspješne saradnje.

"Blaži pristup EU u vezi s hapšenjem Mladića šalje pogrešnu poruku Srbiji", kaže Cartner. "EU ima obavezu da iskoristi svoju poziciju  kako bi se ostvarila pravda za žrtve Srebrenice."

EU ne bi trebala da nastavi sa postupkom koji vodi ka članstvu Srbije, kao što je zahtjev Europskoj komisiji da razmotri zahtjev Srbije, sve dok Srbija ne bude u potpunosti sarađivala sa tribunalom, a što uključuje i hapšenje posljednja dva bjegunca, izjavljuje Human Rights Watch.

Haški tribunal i Međunarodni sud pravde utvrdili su da je u Srebrenici počinjen genocid, i to da su počinioci zločina imali namjeru da unište, djelimično ili u potpunosti, muslimansko stanovništvo u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini, trodnevna komemoracija 15. godišnjice Srebrenice počinje 9. jula i njen ključni trenutak je 11. jula, kad će biti organizovana ceremonija ukopavanja posmrtnih ostataka 800 žrtava Srebrenice.

"Petnaest godina nakon genocida, bar 10.000 ljudi još uvijek se vodi kao nestali u Bosni i Hercegovini, uključujući i najmanje 1.000 iz područja Srebrenice", kaže Cartner. "U ime članova njihovih porodica, i u ime pravde, bosanske i srbijanske vlasti moraju učiniti više kako bi se utvrdilo šta se dogodilo ovim ljudima."