Hapšenje Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, predstavlja važan udarac praksi nekažnjavanja strahovitih zločina koji su počinjeni na Balkanu, navodi se u današnjoj izjavi Human Rights Watch-a. Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti, te ratne zločine, uključujući i masakr do 8.000 bosanskih muškaraca i dječaka koji se desio nakon pada Srebrenice u julu 1995.
Uprkos ozbiljnosti zločina za koje se tereti, Karadžić je 13 godina nakon što je protiv njega podignuta inicijalna optužnice bio na slobodi.
„Više od jedne decenije Radovan Karadžić utjelovljuje praksu nekažnjavanja zločina, no njegovi napori da izbjegne pravdi su propali,“ kaže Richard Dicker, direktor Programa za međunarodnu pravdu Human Rights Watch-a. „Ovo hapšenje nudi nadu žrtvama užasnih zločina koji su se tamo odvijali. Podržavamo ovo hapšenje koje se već davno trebalo desiti i nadamo se pravednom suđenju u Hagu.“
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je podigao dvije optužnice protiv Karadžića za genocid, zločine protiv čovječnosti, te ratne zločine. Jedna optužnica se odnosi na zločine počinjene u Srebrenici, gdje su trupe bosanskih Srba zarobile i pogubile hiljade muškaraca i dječaka. Svjedoci sa kojima je razgovarao Human Rights Watch u to vrijeme opisali su strahote postrojavanja žrtava ispred masovnih grobnica i njihovog ubijanja.
„Današnje hapšenje predstavlja korak ka pravdi za bosanske žrtve i porodice koje su strašno propatile,“ navodi Dicker.
Karadžićevo hapšenje se desilo u trenutku kada se države Evropske unije (EU) pripremaju da ratifikuju sporazum o pridruživanju sa Beogradom. EU je naglasila da Beograd mora u potpunosti sarađivati sa MKSJ-em prije nego ratifikacije sporazuma, te da puna saradnja uključuje hapšenje i izručenje preostalih bjegunaca MKSJ-u.
Ratko Mladić, bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba, i dalje je na slobodi. Protiv Mladića su, zajedno sa Karadžićem, podignute dvije optužnice, za genocid, zločine protiv čovječnosti, te ratne zločine. Trenutno se skriva. Ranija srbijanska Vlada je tvrdila da ne posjeduje informacije o Mladićevom prisustvu u Srbiji; međutim, tužitelji MKSJ-a i neovisni mediji u Srbiji navode da se Mladić nalazio u Srbiji pod zaštitom elemenata vojske koji su izvan efektivne kontrole civilnih vlasti. Pored toga, vlasti u Beogradu su priznale da je Mladić do 2002. primao penziju jugoslavenske armije, te da su uhapsile više osoba koje su optužene za pomaganje Mladićevog skrivanja.
MKSJ je podigao prvu optužnicu protiv Karadžića i Mladića u julu 1995. za genocid, zločine protiv čovječnosti, te ratne zločine koji su se kako se tvrdi desili u nekoliko gradova širom Bosne. U odvojenoj optužnici iz novembra 1995., MKSJ je podigao optužnicu protiv obojice, Karadžića i Mladića, za genocid, zločine protiv čovječnosti, te ratne zločine na osnovu masovnih smaknuća civila nakon pada Srebrenice.
„To što je Ratko Mladić i dalje na slobodi je velika prepreka za odgovaranje svih za genocid u Srebrenici,“ kaže Dicker. „EU mora insistirati da ga Srbija izruči.“
Historijat
MKSJ je izrekao svoju prvu i jedinu presudu za genocid protiv generala Radislava Krstića u augustu 2001., osudivši ga na 46 godina zatvora. Krstić je bio Mladićev zamjenik za trupe bosanskih Srba u Srebrenici. Kao predsjednik Republike Srpske, Karadžić je bio vrhovni komandant oružanih snaga. U aprilu 2004., žalbeno vijeće MKSJ-a je, smanjujući Krstićevu kaznu na 35 godina, potvrdilo da se u Srebrenici desio genocid, potvrđujući Kristićevu presudu za pomaganje i poticanje genocida.
