Soba u "Domu za psihički bolesne odrasle osobe" u Osijeku, ustanova za odrasle osobe sa psihosocijalnim poteškoćama. U periodu od 2012. do 2016. godine, 172 osobe od 200 su uspješno premještene u organizirano stanovanje u zajednici, uz potrebnu podršku. 

© 2018 Human Rights Watch

 

(Brisel) Tisuće djece i odraslih osoba s invaliditetom i dalje se nalaze u ustanovama čitavo desetljeće nakon što je Hrvatska ratificirala međunarodni sporazum o pravima osoba s invaliditetom, izjavili su danas iz Human Rights Watcha. Još većem broju osoba uskraćeno je pravo na donošenje vlastitih odluka.

U travnju 2018., na sastanku s predstavnicima Human Rights Watcha, ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku najavilo je usvajanje novog plana koji podržava život u zajednicama za osobe s invaliditetom, uključujući one u privatnim ustanovama i obiteljskim domovima. No, u pismu upućenom Human Rights Watchu 22. svibnja, ministarstvo navodi kako će osobe s invaliditetom kojima je potrebna dugoročna i intenzivna skrb ostati u ustanovama. Osobe s psihosocijalnim poteškoćama u psihijatrijskim bolnicama te oni smješteni u  udomiteljskim obiteljima nisu dio Vladinih nastojanja.

„Hrvatska itekako odugovlači oko prava osoba s invaliditetom u proteklim godinama, što uključuje držanje tisuće djece i odraslih osoba s invaliditetom zatvorenih u ustanovama,“ izjavila je Emina Ćerimović, istražiteljica prava osoba s invaliditetom pri Human Rights Watchu. „Hrvatska bi trebala obilježiti desetu obljetnicu ratifikacije sporazuma o pravima osoba s invaliditetom na način da se pobrine da djeca s invaliditetom odrastu s obiteljima i da odrasle osobe s invaliditetom mogu živjeti neovisno u zajednicama uz potrebnu potporu.“

Unatoč određenom inicijalnom napretku u ispunjavanju zahtjeva Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, proces premještanja osoba iz institucija u život u zajednicama je gotovo stao. Prema službenim podacima, od 2011. do 2016. godine, Vlada je dala podršku za premještanje otprilike 700 osoba iz ustanova socijalne skrbi u stanove. Oni koji su premješteni uspješno žive u svojim zajednicama što naglašava da je deinstitucionalizacija ispravna i učinkovita, navodi Human Rights Watch.

Ipak, tijekom prve polovice 2017. tek 15 odraslih osoba premješteno je iz ustanova u  organizirano stanovanja u zajednici. Tijekom istog razdoblja,  75 djece i 21 odraslih osoba iz ustanova su se vratili u biološke obitelji.

Jelica Getto, šezdesetjednogodišnjakinja, živjela je u instituciji za osobe s psihosocijalnim poteškoćama 17 godina. Preselila su u stan u Osijeku 2012., a 2014. za Human Rights Watch to je iskustvo opisala na sljedeći način: „Vraćeno mi je moje dostojanstvo – osjećam se kao ljudsko biće.“

No, prema Vladinim podacima iz 2017., više od 7800 odraslih i djece s invaliditetom žive u državnim ustanovama. Dodatno, više od 2000 ih živi u privatnim ustanovama s državnim financiranjem, uključujući manje obiteljske domove sa smještajem za do 20 osoba s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama. Mnogi drugi su smješteni dugoročno u psihijatrijske bolnice bez njihove suglasnosti.

Vlada RH objavila je nacrt Zakona o udomiteljstvu 21. svibnja čiji bi prioritet bio smještanje odraslih osoba s invaliditetom u udomiteljstvo, uključujući one koji nisu suglasni s tim. Prema informacijama iz vlade, više od 2455 odraslih osoba s invaliditetom živi pod udomiteljskom skrbi. Smještaj odraslih osoba u udomiteljstvo može ograničiti njihovu interakciju sa zajednicom i njihovu mogućnost donošenja vlastitih odluka, rekli su iz Human Rights Watcha.

„Iako je adekvatna za djecu, udomiteljska skrb nije adekvatna za odrasle osobe s invaliditetom koja su smještene u obitelji bez izbora ili alternative,“ rekla je Ćerimović. „Osobe s invaliditetom imaju pravo na samostalan život uz kontrolu nad vlastitim životom i uz mogućnost vlastitih izbora s podrškom kad je potrebna. Nametnutom smještaju bilo koje vrste, čak i kod dobronamjerne obitelji, trebalo bi stati na kraj.“

Stavljanje odraslih osoba s invaliditetom pod udomiteljsku skrb  kritizirano je od strane Odbora Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom  te hrvatske pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Mnoge osobe s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama završe u ustanovama socijalne skrbi ili u udomiteljstvu zato što im je oduzeta poslovna sposobnost ili pravo na donošenja vlastitih odluka. Skrbnik donosi sve odluke za takvu osobu. Otprilike 18000 osoba s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama nalazi se pod skrbništvom u Hrvatskoj.

U lipnju 2014. Sabor RH izglasao je novi Obiteljski zakon koji je ukinuo potpuno skrbništvo. Nametnuta je i obaveza sudovima da revidiraju sve prethodne odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti s ciljem vraćanja djelomične ili potpune poslovne sposobnosti onima kojima je oduzeta najkasnije do siječnja 2020. Od tada, sudovi su revidirali samo 1179 predmeta te vratili potpunu poslovnu sposobnost za tek 95 osoba i djelomičnu poslovnu sposobnost za 273. Vraćanje djelomične poslovne sposobnosti znači da sud može odrediti koje odluke osoba može donositi samostalno, a koje će nastaviti donositi skrbnik, kao što su one vezane za smještaj ili zdravstvenu skrb.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom jamči pravo svim osobama s invaliditetom na samostalno življenje i uključivanje u zajednice, bez obzira na vrstu njihovog invaliditeta, imanje višestrukih poteškoća ili potrebu za visokom razinom podrške. Sloboda pojedinaca da donose odluke i upravljaju vlastitim životima ključne su za življenje u zajednici, kažu iz Human Rights Watcha. U prosincu 2017., Vijeća Europske unije pozvalo je vlade EU članica da osiguraju svakome pravo na samostalno življenje u svojim zajednicama  i na aktivnu ulogu u društvu.

„Vlada RH trebala bi ispuniti svoja obećanja i u potpunosti ispuniti svoje obaveze iz sporazuma o pravima osoba s invaliditetom kako bi poštivala prava svih osoba s invaliditetom na samostalno življenje i donošenje vlastitih odluka,“ kazala je Ćerimović. „Vlada je pomogla da ovo postane stvarnost za stotine osoba i trebala bi na tim temeljima graditi dalje za tisuće drugih.“