Srpske izbjeglice koje se vracaju u Hrvatsku, suocavaju se sa znacajnim preprekama za puno uzivanje njihovih ljudskih prava, Human Rights Watch je zakljucio u izvijescu izdanom danas. Hrvatska je kandidat za clanstvo u Evropsku zajednicu, za sta je postovanje prava manjina jedan od uslova.
Izvijesce na 41 strani, “Desetljece razocaranja: Kontinuirane prepreke za reintegraciju srpskih povratnika”, analizira kljucna probleme koji se ticu ljudskih prava Srba-povratnika, ukljucujuci nasilje i prijetnje, gubitak stanarskih prava i ogranicen pristup drzavnom zaposljavanju. Uzastopni programi vlade, stvoreni za pomoc povratnickim Srbima, nisu donijeli velikih koristi, sa djelimicnom iznimkom programa za obnovu kuca ostecenih u ratu.
“Srpski povratnici u Hrvatskoj jos uvijek zive nesigurnim zivotom”, rekla je Holly Cartner, direktorica Human Rights Watch-a za Evropu i Centralnu Aziju. “Hrvatska vlada treba postati ozbiljnija po pitanju poboljsanju zivota pripadnika ove zajednice, ako ocekuje napredak na putu ka clanstvu u EZ.”
Blizu 350,000 etnickih Srba je pobjeglo iz svojih domova u Hrvatskoj, tokom rata 1991-95. godine. Hrvatska vlada je zabiljezila oko 120,000 povrataka, iako je istinski broj zacijelo manji. Zbog losih uvjeta, mnogi Srbi ostaju samo kratko vremena u Hrvatskoj, prije povratka u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
Problem dokoncanih stanarskih prava hrvatskih Srba, tokom rata, nastavlja sprijecavati znacajniji povratak u gradska podrucja. Mnogim Srbima, koji su uzivali trajna prava na zauzimanje drzavnih stanova, ta prava su dokoncana kada su pobjegli iz svojih domova tokom rata. Drzavni programi stvoreni za njihovo snabdjevanje zamjenickim stanom su se pokazali neefikasni, cineci povratke u Hrvatsku teskim ili nemogucim.
“Neuspjeh Hrvatske u rjesavanju problema lisenih stanarskih prava tokom rata salje poruku da su Srbi gradjani drugog reda”, rekla je Cartner, ”Nalazenje
rjesenja bi pokazalo vaznu promjenu u odnosu Hrvatske prema svom srpskom pucanstvu.”
U novijem periodu, nasilje i prijetnje protiv pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj, ukljucujuci nekoliko ubojstava i napadaja bombama, kao i nasrtaje i stete ucinjene srpskim domovima i vozilima, su znacajno narasli. Neki od tih izgreda su jasno motivirani etnickom mrznjom, dok drugi snazno navode na pomisao da je takav motiv prisutan. Ministarstvo unutarnjih poslova je zabiljezilo najmanje 48 takvih izgreda u 2005. godini. Izgredi su nastavljeni ove godine, posebno u podrucju Zadra. Iako je policija imenovala specijalne savjetnike koji analiziraju izgrede i pojacala policijske patrole u tim podrucjima, nije uspjela uhapsiti pocinitelje u vecini slucajeva.
Usprkos nekoliko zakona donijetih prosle godine za podupiranje zaposljavanja za Srbe i druge manjine u javnom sektoru, samo je nekoliko Srba zaposleno u drzavnim poslovima u podrucjima u koje su se vratili. Gotovo nema srpskih sudaca u ovim podrucjima, na primjer, usprkos znacajnom broju prikladnih kandidata za polozaje. Ograniceni broj Srba u drzavnim poslovima je u suprotnosti sa privatnim sektorom, koji je napravio vece korake pri zaposljavanju srpskih povratnika, sto ukazuje da bi diskriminacija u javnom sektoru mogl biti razlog.
Drugi osnovi za zabrinutost ukljucuju spori razvitak u elektrifikaciji srpskih povratnickih zajednica i, u jednom dijelu zemlje, nemogucnost Srba da ponovo koriste svoja poljoprivredna zemljista.
Djelomicno uspjesna prica je obnova srpskih kuca unistenih ili ostecenih tokom rata. Oko 4,000 kuca je rekonstruirano u zadnje dvije godine, a vecina su srpsko vlasnistvo. Na zalost, program je uzeo nekoliko godina prije nego sto je poceo, zalbeni postupak je spor i postoje veliki zaostaci u rjesavanju molbi.
Kako se broj Srba koji se vracaju u Hrvatsku smanjuje skorasnjih godina, i povratak u vecem broju nije vjerovatan, od kriticnog znacaja je da hrvatska vlada napravi napredak u odnosu na Srbe koji su se vec vratili u Hrvatsku. Hrvatska je sluzbeni kandidat za clanstvo u Evropsku zajednicu, a postovanje ljudskih i prava manjina su dio zahtjeva za uclanjenje, znanih kao kopenhagenska mjerila.
Izvijesce ukljucuje preporuke hrvatskoj vladi za poboljsanje ljudskih prava srpskih povratnika, ukljucujuci:
- trajno stambeno zbrinjavanje Srba koji su izgubili stanarska prava tokom rata;
- bezodvlacnu javnu osudu od strane visih zvanicnika svih etnicki motiviranih izgreda i obavezu da se krivci dovedu pravdi; i
- prisutnost Srba u tijelima koje donose odluke o zaposljavanju u javnom sektoru.
Izvijesce isto tako poziva Evropsku zajednicu da ukljuci pitanja napretka na planu sigurnosti, stambenog zbrinjavanja i zaposljavanja Srba, u pregovorima sa Hrvatskom oko ulaza u EZ clanstvo.
