(New York, 3. svibnja, 2010.) - Osobe s invaliditetom u Hrvatskoj još se uvijek suočavaju s kršenjem osnovnih ljudskih prava, dvije godine nakon stupanja na snagu presudno važnog sporazuma o pravima osoba s invaliditetom.
Hrvatska je bila među prvim zemljama na svijetu koje su pristale obavezati se Međunarodnom konvencijom o pravima osoba s invaliditetom koja će 3. svibnja 2010. obilježiti drugu godišnjicu.
"Hrvatska je bila predvodnica u preuzimanju obaveza Konvencije, no otada nije učinila dovoljno za poboljšanje života ljudi, osobito onih s intelektualnim i mentalnim oštećenjima", izjavila je Amanda McRae, članica odjela Human Rights Watcha za Europu i Središnju Aziju.
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koja je sada zakonski obvezujuća u 85 zemalja, zahtijeva od država da poduzmu konkretne korake u cilju poštovanja i promicanja prava osoba s invaliditetom.
Važno stajalište konvencije pravo je osoba s invaliditetom da žive u zajednici umjesto u institucijama, kažu u Human Rights Watchu. Ipak, najmanje 7000 osoba s intelektualnim ili mentalnim oštećenjima u Hrvatskoj i dalje živi u ustanovama za dugotrajan smještaj. Premda je u cijeloj Europi prisutna tendencija pružanja njege i podrške u zajednici, u Hrvatskoj raste broj osoba u ustanovama.
Smještanje u te prenapučene ustanove njihovim stanovnicima oduzima dostojanstvo i stvara mogućnost tjelesnog i duševnog zlostavljanja, kažu u Human Rights Watchu.
U okviru svojih nastojanja da postane članicom Europske Unije Hrvatska je obećala da će raditi na deinstitucionalizaciji. No u stvarnosti je učinila malo za rješavanje tog problema.
"U Hrvatskoj se kretanja vezana za institucionalizaciju odvijaju u krivom smjeru", rekla je McRae. "Hrvatska treba pod hitno pojačati svoja nastojanja."
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom također traži od država da prestanu ljudima uskraćivati pravo na donošenje vlastitih odluka, poznato kao poslovna sposobnost, te da im umjesto toga pomognu da sami odlučuju. Hrvatska nije učinila ništa u tom smjeru.
Najmanje 8300 odraslih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj lišeno je poslovne sposobnosti. Tim se postupkom odrasloj osobi oduzima mogućnost donošenja važnih životnih odluka i ostvarivanje osnovnih prava, poput prava na glasovanje, sklapanje braka, potpisivanje ugovora o radu ili odabir mjesta i načina života.
"Kad im se oduzme poslovna sposobnost, s odraslim osobama s invaliditetom u Hrvatskoj se na kraju postupa kao s djecom", kaže McRae. "Osim toga, sustav olakšava smještanje ljudi u ustanove, a čini teškim izlazak iz njih."
Ovoga mjeseca Hrvatska mora izvijestiti Ujedinjene narode o napretku postignutom u provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, a tijekom ljeta trebala bi izvijestiti i Europsku komisiju o nizu problema u području ljudskih prava, uključujući i prava osoba s invaliditetom.
Hrvatska bi vlada trebala iskoristiti priliku da za iduću ocjenu stanja koju će provesti Ujedinjeni narodi i Europska unija donese konkretne planove za reformu u pitanjima institucionalizacije i poslovne sposobnosti, kažu u Human Rights Watchu.
