Hrvatske vlasti nisu preduzele znacajnije korake koji bi olaksali povratak srpskih izbjeglica, uprkos najavama novog predsjednika vlade i pozivima Europske unije u okviru razgovora o pristupu Uniji, konstatirao je Human Rights Watch u danas izdatom izvjestaju.
Izvjestaj donosi procjenu napretka koji je Hrvatska napravila po pitanju povratka srpskih izbjeglica i raseljenih osoba nakon rujna 2003. godine, kada je Human Rights Watch izdao sveobuhvatan izvjestaj na 61 strani, Prekrsena obecanja:Prepreke povratku izbjeglica u Hrvatsku.
“Hrvatske vlasti bi trebale preduzeti snaznije mjere kojima se olaksava povratak izbjeglica”, rekla je Rachel Denber, vrsitelj duznosti direktora u Human Rights Watch-ovom Odjeljenju za Europu i Centralnu Aziju. “Izjave vladinih duznosnika su dobrodosle, ali one moraju biti pracene djelima”.
Od rujna, hrvatske vlasti su napravile mali napredak u vracanju kuca u vlasnistvu Srba, kao i u osiguravanju stambenog prostora za one Srbe koji su izgubili stanarska prava. Manjkava sudjenja za ratne zlocine pred domacim sudovima, obiljezena etnickom pristrasnoscu na stetu etnickih Srba, takodjer obeshrabruju Srbe koji bi se zeljeli vratiti.
Hrvatski parlament je izabrao novu vladu 23. prosinca, nakon parlamentarnih izbora od 22. studenog. Novi premijer, Ivo Sanader, u vise prilika je pozvao srpske izbjeglice da se vrate u Hrvatsku i najavio poboljsanja za srpsku manjinu u razlicitim podrucjima politickog i drustvenog zivota.
Europska komisija je 20. travnja preporucila otvaranje pregovora sa Hrvatskom o pristupanju Europskoj uniji. Medjutim, Komisija je naglasila da hrvatske vlasti trebaju “ubrzati nastojanja da olaksaju povratak srpskih izbjeglica iz Srbije i iz Bosne i Hercegovine,” i “osigurati da se potpuno postuju prava manjina, a narocito prava srpske manjine.”
“Preporuke Europske komisije daju Hrvatskoj povijesnu priliku da napravi napredak u vezi povratka izbjeglica”, rekla je Denber. “Opipljiv napredak u povratku mora ostati preduvjet za clanstvo Hrvatske u Europskoj uniji”.
Oko 300,000 Srba je izbjeglo iz Hrvatske tijekom rata 1991-1995. Nema preciznih brojki o tome koliko ih se do sada vratilo. Hrvatska Vlada je registrirala vise od 108,000 povrataka, ali nakon kraceg zadrzavanja mnogi povratnici opet odu u Srbiju ili Bosnu. U nekim djelovima Hrvatske, manje od polovice onih koji su se vratili ostanu za stalno u Hrvatskoj.
Izvjestaj Human Rights Watcha utvrdjuje da je napredak u povratku zauzete srpske imovine neopravdano spor. Nemogucnost da se nazad dobije cak i ona imovina koja se nezakonito koristi predstavlja vaznu pretnju povratku. Prakticno nikakvog napretka nema u rjesavanju stambenog problema onih Srba kojima su oduzeta stanarska prava na stanovima u drustvenom vlasnistvu.
“Vlada bi trebala poboljsati i implementirati zakonodavstvo koje se odnosi na rjesavanje stambenog problema bivsih nosilaca stanarskih prava koji se zele vratiti, i trebala bi izraditi mehanizam naknade za one koji odluce da se nece vratiti”, rekla je Denber.
Kao pozitivan kontrast u odnosu na sporo rjesavanja povratka imovine, vlasti su nastavile sa obnovom tisuca unistenih ili ostecenih srpskih kuca, ustanovio je Human Rights Watch.
U razlicitim djelovima Hrvatske, uhicenja i sudjenja za ratne zlocine ostaju obiljezena etnickom pristrasnoscu, sto obeshrabruje povratak i onih Srba koji nisu optuzeni. Malo ili nimalo napretka ima u rjesavanju problema diskriminacije u zaposljavanju, ili u kompenzaciji za izgubljena mirovinska primanja.
Izvjestaj ukljucuje preporuke Vladi Hrvatske kako da pospjesi povratak srpskih izbjeglica. Ove mjere se odnose, izmedju ostalog, na pitanje koriscenja srpskih kuca u poslovne svrhe od strane privremenih korisnika-Hrvata, na omogucavanje bivsim nositeljima stanarskog prava da se vrate u stanove koji nisu privatizirani, i na odbacivanje optuznica za ratne zlocine tamo gdje drzavni odvjetnik nema prima faciae slucaj.
