Hrvatska

Prema Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u prvih osam mjeseci 2019. godine zabilježeno je 11.813 novih migranata i azilanata, uglavnom iz Afganistana, Pakistana i Turske, što predstavlja povećanje od 8600 u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.  U istom su razdoblju 974 osobe zatražile azil, a vlasti su odobrile 71 zahtjev za azilom, od čega i 13 iz 2018. godine. 

Hrvatska je izvijestila o blokadi ulaska 9.487 ljudi na svojim granicama u prvih 8 mjeseci godine. Unatoč vjerodostojnim izvještajima tijekom godine o nezakonitom i nasilnom vraćanju migranata u Bosnu i Srbiju od strane hrvatske policije, kršeći EU zakon o izbjeglicama i ljudskim pravima, Hrvatska nije snosila posljedice od institucija EU.  U prosincu 2018. godine hrvatska predsjednica je za  švicarsku televiziju potvrdila povremenu upotrebu sile, ali je kasnije povukla svoje komentare.

Unatoč dosljednim preporukama međunarodnih tijela Hrvatskoj  za omogući usluga podrške u zajednici za sve ljude s invaliditetom koje se trenutno nalaze u ustanovama, Hrvatska je ustrajala na planovima smještaja odraslih ljudi s invaliditetom u udomiteljstvo, objavivši nacrt zakona u prosincu 2018. godine. U siječnju 2019. godine, Ministarstvo socijalne politike naznačilo je da je 4216 odraslih ljudi smješteno u 1481 udomiteljsku obitelj.   

U srpnju 2019. godine, Hrvatska je ratificirala Deklaraciju o sigurnim školama kojom se obavezuje na suzdržavanje od vojne upotrebe škola u ratovima. Prema riječima pravobraniteljice za djecu, romska djeca su najugroženija skupina u 2019. godini, s ograničenim pristupom uslugama. 

U siječnju, projektom "Sjećanje na Holokaust" predvođenim sveučilištima diljem Europe ustanovljeno je da je povijesni revizionizam u Hrvatskoj među najvišim u Europskoj Uniji. 

Tijekom godine u kojoj je zabilježeno nekoliko nasilnih napada na hrvatske Srbe, hrvatska pravobraniteljica i skupine civilnog društva izrazili su zabrinutost zbog ozračja netolerancije prema manjinama. 

U razdoblju između siječnja i rujna 2019. godine, nevladina organizacija Documenta zabilježila je 39 predmeta ratnih zločina protiv 59 optuženika pred sudovima u Hrvatskoj.  U istom razdoblju, 15 osoba je osuđeno za ratne zločine, uključujući i jednu za seksualno nasilje.