U martu 2024. godine, Evropsko vijeće je pristalo otvoriti pregovore s Bosnom i Hercegovinom (BiH) o pristupanju EU. Evropska unija ovaj odlučujući korak nije uslovljavala provođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminaciji protiv Jevreja, Roma i drugih. Vlasti BiH su, u najboljem slučaju, postigle spor napredak u rješavanju ovih i drugih izazova u oblasti ljudskih prava, uključujući femicid i odgovornost za ratne zločine.
Diskriminacija i netolerancija
Komitet Ujedinjenih nacija za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD) u svom pregledu za 2024. godinu o Bosni i Hercegovini izrazio je zabrinutost zbog toga što se raseljene osobe i izbjeglice koje se vraćaju u svoja prijeratna područja suočavaju s govorom mržnje, fizičkim napadima i diskriminacijom pri zapošljavanju. CERD je također utvrdio da su Romi kontinuirano diskriminirani u zapošljavanju, obrazovanju i pristupu javnim uslugama, te da nailaze na prepreke u pristupu zdravstvenoj zaštiti za žene i djevojke.
Napredak u suđenjima za zločine iz mržnje je spor, a presude su rijetke. Od 19 suđenja koja su bila u toku u septembru, Organizacija za sigurnost i saradnju (OSCE) nije zabilježila nijednu presudu. Studija OSCE-a iz marta ukazuje su strah od odmazde, nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i neadekvatni mehanizmi prijavljivanja razlozi zbog kojih mnogi zločini iz mržnje ostaju neprijavljeni.
Prava osoba s invaliditetom
Izvještaj Ombudsmana BiH iz aprila ukazuje na kršenja prava osoba s invaliditetom u institucijama, uključujući proizvoljna ograničenja slobode kretanja. Bosna i Hercegovina još uvijek nije uskladila zakone koji se tiču osoba s invaliditetom s relevantnim međunarodnim ugovorima.
Odgovornost za ratne zločine
Napredak u procesuiranju ratnih zločina na lokalnim sudovima stagnira. Vijeće ministara BiH je u januaru produžilo rok za provedbu Revidirane cjelodržavne strategije za procesuiranje ratnih zločina do 2025. godine.
Prema podacima OSCE-a, do septembra 2024. godine pred svim sudovima u BiH bilo je 226 neriješenih predmeta. U prvih devet mjeseci 2024. godine donesene su prvostepene presude u 11 predmeta, pri čemu je 16 optuženih proglašeno krivima, a 8 oslobođeno. U istom periodu, doneseno je 14 pravomoćnih presuda, a 7 optuženih su proglašeni krivima.
Do septembra 2024. godine bilo je 53 aktivna predmeta koji se odnose na seksualno nasilje povezano sa sukobom, od kojih su 3 završena pravomoćnim presudama, pri čemu su 4 optužena proglašena krivima po optužbama za seksualno nasilje povezano sa sukobom.
U maju su usvojene izmjene i dopune Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata Federacije BiH (FBiH) kojima je djeci rođenoj iz ratnog silovanja dodijeljen poseban status koji im omogućava pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, zapošljavanju i stambenom zbrinjavanju. Međutim, do trenutka pisanja ovog teksta, nisu svi relevantni zakoni u zemlji bili usklađeni. U januaru su čelnici EU, Vijeća Evrope i OSCE-a u BiH pozvali Republiku Srpsku da prekine praksu po kojoj od žrtava čiji zahtjevi za odštetu budu odbijeni traži plaćanje sudskih troškova.
Novi nastavni plan historije za osnovne škole u Republici Srpskoj za školsku godinu 2024/25. prikazuje Radovana Karadžića i Ratka Mladića kao heroje, izostavljajući njihove presude za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Tražitelji azila i migranti
Prema podacima iz marta 2024. godine Bosna i Hercegovina je na temelju bilateralnog sporazuma s Hrvatskom prihvatila više od 4.200 „readmisija“ državljana trećih zemalja u 2023. godini, od čega više od 1.200 iz Afganistana. Sistem azila u Bosni i Hercegovini je ograničen i uglavnom neučinkovit, a tražitelji azila se često suočavaju s neadekvatnim uslovima prijema, što može potaknuti nedobrovoljne povratke.
Rodno zasnovano nasilje, uključujući nasilje u porodici
Rodno zasnovano nasilje, uključujući nasilje nad ženama s invaliditetom, predstavlja ozbiljan problem. Slučajevi femicida u 2024. godini naglašavaju neuspješno djelovanje vlasti u prevenciji i sankcioniranju nasilja, čak i u slučajevima kada je odranije poznato da je počinilac vršio nasilje nad žrtvom.
BiH nema zakone na nacionalnom i entitetskom nivou koji kriminaliziraju nasilje u porodici. Parlament FBiH je u junu usvojio četverogodišnju strategiju za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici, a nacrt državnog zakona je bio u fazi razmatranja u trenutku pisanja ovog teksta. U Republici Srpskoj je nacrt zakona o femicidu povučen jer su konzervativni aktivisti imali primjedbe na termin „rodno zasnovano nasilje“. Predsjednik RS-a je na Twitteru izrazio podršku tvrdnjama organizacija koje protestuju i navode da zakon propagira „rodnu ideologiju“, ispolitizirani termin koji se često koristi kako bi se opravdala ograničenja prava žena i LGBT osoba.
Seksualna orijentacija i rodni identitet
Iako su diskriminacija i napadi na LGBT osobe i dalje prisutni širom zemlje, situacija u Republici Srpskoj je posebno uočljiva. Za napad na aktiviste u Banjaluci u martu 2023. godine niko nije odgovarao, a od tog incidenta u Republici Srpskoj nisu održani nikakvi službeni LGBT događaji. Vlada Republike Srpske nastoji ukloniti postojeće reference na rodni identitet iz svog krivičnog zakona.
U aprilu je otvorena prva sigurna kuća za LGBT osobe u BiH gdje se žrtve napada iz mržnje mogu privremeno skloniti i dobiti psihološku i pravnu podršku.
Sloboda medija
Napadi na novinare i politički pritisak na nezavisne medije česti su širom zemlje. U januaru 2024. godine, Ustavni sud BiH ukinuo je duge kazne zatvora za klevetu sadržane u zakonu Republike Srpske, ali je kleveta i dalje kriminalizovana.
Onečišćenje zraka i ljudska prava
U julu 2024. godine, jedan sud u Republici Srpskoj potvrdio je, po četvrti put, suspenziju ekološke dozvole za izgradnju nove termoelektrane na ugalj u Ugljeviku. U međuvremenu, nakon deset godina aktivizma, u martu 2024. ugašena je koksara na ugalj u Zenici, što je doprinijelo poboljšanju kvalitete zraka i smanjenju nivoa zagađenja.