Bosna i Hercegovina (BiH) sporo provodi reforme potrebne za unapređenje ljudskih prava, koje su uslov za pristupanje Evropskoj uniji.
Dugogodišnji neuspjeh vlasti u BiH da iz Ustava otklone diskriminaciju prema Jevrejima i Romima ponovo je privukao međunarodnu pažnju. Iako su u Federaciji BiH politike za borbu protiv nasilja u porodici unaprijeđene, urađeno je vrlo malo po pitanju procesuiranja ratnih zločina i zaštite tražilaca azila i migranata. Istovremeno, kada je riječ o slobodi medija i pravnoj zaštiti lezbijki, gej, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba, stanje se pogoršalo.
Milorad Dodik je u februaru 2025. osuđen i smijenjen s funkcije predsjednika entiteta Republika Srpska (RS) zbog donošenja separatističkih zakona i prijetnji secesijom. Kao odgovor na ta dešavanja, Narodna skupština entiteta Republika Srpska usvojila je nove zakone kojima je ograničila nadležnosti državnih institucija nad ovim entitetom, a koje je Ustavni sud BiH suspendovao u martu 2025. Najavljeni oktobarski referendum, kojim bi se osporile odluke suda protiv Dodika, izazvao je ozbiljnu zabrinutost zbog urušavanja vladavine prava i potencijalnih posljedica po teritorijalni integritet BiH. Ovaj potez posebno je uznemirio građane nesrpske nacionalnosti koji žive u Republici Srpskoj.
Diskriminacija i netrpeljivost
U martu je Komitet ministara Vijeća Evrope ponovo razmatrao činjenicu da Bosna i Hercegovina i dalje nije provela presude Evropskog suda za ljudska prava o ustavnoj diskriminaciji Jevreja, Roma i drugih građana i zatražio od domaćih vlasti da hitno dostave detaljan akcioni plan i precizan rok za provođenje ovih presuda.
Romi iz kampa Banlozi kod Zenice ostvarili su važnu pobjedu u martu, kada je sud presudio u njihovu korist protiv vodovodnog preduzeća koje im je uskraćivalo pristup vodi. Ipak, Romi u BiH i dalje se svakodnevno suočavaju s diskriminacijom i društvenom marginalizacijom.
Prema podacima Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), od januara do jula 2025. vodilo se 20 sudskih postupaka za zločine iz mržnje. Tokom prve polovine godine donesene su dvije osuđujuće i jedna oslobađajuća presuda. Svi slučajevi bili su motivisani etničkom ili vjerskom netrpeljivošću.
Prava osoba s invaliditetom
U maju je istraživanje među organizacijama civilnog društva širom Bosne i Hercegovine pokazalo da je ostvaren tek ograničen napredak u provođenju preporuka UN-a o pravima osoba s invaliditetom, kao i da su postojeće mjere zaštite njihovih prava nedovoljne.
Odgovornost za ratne zločine
Dana 11. jula ove godine obilježena je 30. godišnjica genocida u Srebrenici, težak podsjetnik da, ni tri decenije kasnije, procesuiranje ratnih zločina nije završeno i da taj proces teče izuzetno sporo.
U januaru su vlasti BiH ponovo produžile rok za punu implementaciju Revidirane državne strategije za procesuiranje ratnih zločina, i to do kraja 2025. godine.
Prema podacima OSCE-a, na dan 1. septembra pred svim sudovima u BiH bilo je 222 neriješena predmeta ratnih zločina. U prvih osam mjeseci 2025. donesene su prvostepene presude u 8 predmeta, pri čemu je 12 optuženih proglašeno krivim, a 2 oslobođena. Tokom istog perioda donesene su i pravosnažne presude u 7 predmeta, u kojima je ukupno 12 optuženih proglašeno krivim.
Do septembra 2024. vođeno je 53 predmeta povezanih sa seksualnim nasiljem u ratu. U tom periodu donesene su tri pravosnažne presude, u kojima je šest optuženih proglašeno krivim za zločine seksualnog nasilja.
Prošlo je gotovo dvije godine otkako je na snagu stupio Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), no njegova primjena i dalje je blokirana kantonalnim propisima.
Uprkos apelima UN-a i EU da se ova praksa prekine, vlasti u entitetu Republika Srpska i dalje naplaćuju sudske troškove žrtvama ratnih zločina koje traže odštetu od počinitelja u građanskom postupku. Žrtve pribjegavaju ovom postupku jer krivični sudovi odbijaju narediti isplatu odštete uz presudu za krivično djelo.
Tražitelji azila i migranti
U prvoj polovini 2025. vlasti Bosne i Hercegovine zabilježile su pad neregularnih dolazaka na 5.178, u odnosu na 12.334 u istom periodu 2024. Prema podacima UNHCR-a, većina migranata dolazi iz Afganistana, a ti ljudi i dalje su ranjivi i trebaju međunarodnu zaštitu zbog humanitarne krize koja u njihovoj zemlji.
Između januara i jula 2025. samo je četiri osobe u BiH dobilo status izbjeglice. UNHCR već duže vrijeme izražava zabrinutost jer većina osoba koje ispunjavaju kriterije za status izbjeglice dobija samo privremenu (subsidiarnu) zaštitu, koja ne daje prava na naturalizaciju, spajanje porodica niti izdavanje putnih isprava.
Prema podacima bh. vlasti, Bosna i Hercegovina je 2024. prihvatila 3.049 državljana trećih zemalja koji su putem sporazuma o readmisiji vraćeni iz EU. S obzirom na ograničen pristup pravnoj zaštiti, mnogi povratnici u BiH rizikuju da budu podvrgnuti dugotrajnom pritvoru.
Rodno zasnovano nasilje, uključujići porodično nasilje
Rodno zasnovano nasilje i dalje je ozbiljan problem, a reakcija države je nedovoljna.
U novembru 2025. godine, Aldinu Jahić u Mostaru je progonio i potom ubio njen bivši partner. Vlasti nisu poduzele nikakve mjere iako je protiv počinioca u januaru podignuta optužnica na osnovu prijave treće osobe koja je upozorila na ugroženost vlastite sigurnosti.
U junu je pred Ustavnim sudom BiH podnesena apelacija u vezi s ubistvom Alme Kadić iz 2021. godine, u kojoj se navodi kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima zbog propusta institucija u zaštiti žena od nasilja.
Nakon mjeseci zagovaranja lokalnih organizacija, BiH je u avgustu 2025. donijela zakon koji prepoznaje femicid — rodno motivisano ubistvo žena i djevojčica — kao posebno krivično djelo. Premda je zakonom pojačana pravna zaštita žena i približena standardima Istanbulske konvencije o borbi protiv nasilja nad ženama, zagovarači upozoravaju da je potrebno osigurati dodatno finansiranje i obuku sudija i policije kako bi se zakon dosljedno primjenjivao.
Nacrt zakona o femicidu u entitetu Republika Srpska povučen je 2024. godine i do trenutka pisanja ovog izvještaja još nije ponovo predložen.
Seksualna orijentacija i rodni identitet
U martu 2025. entitet Republika Srpska usvojio je izmjene Krivičnog zakona kojima je rodni identitet izbačen iz kategorija zaštićenih zakonom, zajedno sa odredbama o zločinima iz mržnje i govoru mržnje. U julu je Parlament Federacije BiH izričito isključio istospolne parove iz zaštite od nasilja u porodici, što je izazvalo kritike međunarodne zajednice i ljudskopravaških organizacija.
Tokom glavne Parade ponosa dogodila su se dva napada. Organizatori su ih prijavili policiji, ali su vlasti kasnije tvrdile da nije bilo incidenata.
Medijske slobode
Sloboda medija u Bosni i Hercegovini i dalje je ozbiljno ugrožena. Prema Indeksu slobode medija 2025 organizacije Reporteri bez granica, BiH je na 86. mjestu u svijetu.
U januaru su vlasti Federacije BiH predložile izmjene Krivičnog zakona prema kojima bi novinari mogli biti kažnjeni kaznom zatvora ako objave lične podatke bez prethodnog pristanka. Do trenutka pisanja ovog izvještaja, zakon još uvijek nije bio usvojen.