Skip to main content

Svetski Izveštaj 2014: Srbija

Događaji 2013

Catherine Ashton, High Representative of the Union for Foreign Affairs & Security Policy/Vice-President of the European Commission, with Serbia's Prime Minister Ivica Dacic and Kosovo's Prime Minister Hashim Thaci at NATO headquarters in Brussels on April 19 2013.

© 2013 Reuters

Uprkos historijskom sporazumu Evropskog vijeća iz aprila da u januaru 2014. započnu pregovori sa Srbijom o članstvu u Evropskoj uniji, stanje ljudskih prava još uvijek je zabrinjavajuće. Situacija u kojoj se nalaze nacionalne manjine, posebno Romi, još uvijek je nesigurna. Novinari su i dalje meta prijetnji, uprkos pokušajima da se počinioci izvedu pred lice pravde. Sistem azila slab je i preopterećen. Potpisivanje protokola o saradnji između srbijanskih i bosanskih tužilaca nudi mogućnost da se spori napredak na području procesuiranja ratnih zločina poboljša.

Odgovornost za ratne zločine

Sudski procesi za ratne zločine su tokom 2013. sporo napredovali. Vijeće za ratne zločine suda u Beogradu izreklo je osuđujuće presude u šest predmeta, a u jednom predmetu su dva lica oslobođena optužbi. Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnice za zločine nad civilima protiv tri lica. U vrijeme sastavljanja izvještaja, u toku je bilo četrnaest sudskih procesa.

Gore pomenuto vijeće je u februaru osudilo sedam pripadnika paravojne jedinice “Simini četnici” na ukupno 72 godine zatvora za ubistvo 28 civila Roma, silovanje i mučenje tri Romkinje i razaranje džamije u Skočiću u Bosni i Hercegovini.

Vijeće je u julu osudilo Petra Ćirića iz Teritorijalne odbrane Vukovara, jedinice u sastavu Jugoslovenske narodne armije, na 20 godina zatvora zbog učestvovanja u mučenju i strijeljanju 200 hrvatskih ratnih zarobljenika u novembru 1991. godine.

Također u julu, Vijeće je naložilo Vladi Republike Srbije da trojici kosovskih Albanaca isplati odštetu zbog mučenja i nečovječnog postupanja kada  su oni protivzakonito pritvoreni u maju 1999, kad su srpske snage zauzele kosovsko selo Novo Čikatovo.

Srbija je u februaru potpisala protokol o ratnim zločinima s Bosnom kojim se olakšava međusobna razmjena informacija i dokaza o ratnim zločinima. To je u julu dovelo do sporazuma o saradnji na istrazi protiv 30 osumnjičenih ratnih zločinaca za koje se vjeruje da žive u Srbiji.

U aprilu je predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikolić na bosanskoj TV ponudio izvinjenje u ime srpskog naroda za ratne zločine počinjene od strane srpskih snaga u Bosni tokom rata od 1992. do1995. U tom izvinjenju masakr u Srebrenici nije nazvan genocidom.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je krajem maja oslobodio krivične odgovornosti za uklanjanje Bošnjaka i Hrvata iz dijelova Bosne i Hrvatske u periodu od 1991.do 1995. bivše zvaničnike službe bezbjednosti Republike Srbije Jovicu Stanišića i Franka Simatovića

Tužilac za ratne zločine je u novembru podigao optužnice protiv dvojice bivših oficira Vojske Jugoslavije zbog ubistva 27 lica u kosovskom selu Trjnje 1999. godine. Takođe u novembru, u sudskom postupku koji se vodi protiv 11 bivših pripadnika jugoslovenskih oružanih snaga, tužilac za ratne zločine dodao je optužnicu protiv bivšeg vojnog komandanta Toplice Miladinovića zbog toga što je naredio napad na četiri kosovska sela, gdje je 1999. ubijeno najmanje 45 lica.

Sloboda medija

Glavni i odgovorni urednik “Južnih vesti”, platforme za istraživačko novinarstvo iz Srbije, dobio je u aprilu telefonske prijetnje od strane direktora preduzeća “Toplana Niš“Milutina Ilića i još dva lica zbog izvještavanja o poslovanju toplane, u kojima je rečeno: “Pazi šta objavljuješ”. Protiv njih trojice je u septembru podignuta optužnica zbog upućivanja prijetnji po bezbjednost osobe koja obavlja poslove od javnog značaja.

U junu su veb-portali “Koreni” i “Intermagazin” objavili članak u kom je Nedim Sejdinović, poznati novinar i aktivista za ljudska prava iz Vojvodine na sjeveru Srbije, nazvan “islamskim misliocem” I “vojvođanskim separatistom”, i u kom se sugeriše da se on ne bi trebao osjećati bezbjedno u svom rodnom gradu. 

U januaru je formirana dugo očekivana vladina komisija za istragu ubistva trojice istaknutih novinara u Srbiji prije više od jedne decenije. Ta sedmočlana komisija zadužena je da analizira sve ranije istrage, da utvrdi zašto one nisu uspjele i da postavi osnovu za istrage u budućnosti.

Postupanje prema manjinama

Napadi i maltretiranje pripadnika romske manjine su se nastavili, ali su vlasti neke od navodnih počinilaca izvele pred lice pravde. U martu je jedan 17-godišnji Rom preminuo od povreda koje je zadobio kada je pretučen od strane više napadača. U vezi s tim napadom, jedan četrnaestogodišnjak je optužen za ubistvo iz nehata. Grupa huligana je u avgustu napala romsko naselje u Resniku, prijetila stanovnicima i izvikivala rasističke uvrede. U vrijeme sastavljanja izvještaja, policija je uhapsila četiri lica.

Prisilne deložacije i diskriminacija Roma u oblasti obrazovanja i dalje predstavljaju izvor zabrinutosti. Vlasti su u aprilu srušile otprilike 40 kuća u jednom neformalnom romskom naselju u Beogradu, a da nisu obezbijedile nikakav alternativni smještaj. Takođe u Beogradu, u vrijeme sastavljanja ovog izvještaja, 50 romskih porodica bilo je suočeno s direktnom prijetnjom deložacije iz socijalnih stanova. Romska djeca i dalje se neproporcionalno upisuju u škole za djecu s poteškoćama u razvoju. Prema podacima Evropskog centra za prava Roma, u školskoj godini 2012-2013, 22,8 % svih učenika upisanih u škole za djecu s posebnim potrebama bili su Romi.

I dalje postoje napetosti između pripadnika mađarske manjine i srpske većine u Vojvodini, na sjeveroistoku Srbije. Grupe Srba napale su Mađare u nekoliko zasebnih incidenata u januaru i februaru u Temerinu i u Subotici, navodno zbog toga što su oni mađarske nacionalnosti. U vrijeme sastavljanja izvještaja, policija je vršila istragu u oba ta slučaja.

Seksualna orijentacija i rodni identitet

Uprkos izuzetno bitnim sudskim odlukama i ojačanom pravnom okviru za zaštitu lezbijskih, gej, biseksualnih i transrodnih (LGBT) prava, pripadnici LGBT zajednice i dalje su suočeni s netolerancijom i maltretiranjem. Jedna lokalna organizacija za zaštitu ljudskih prava izvijestila je o najmanje 30 prijetnji mjesečno u društvenim medijima upućenih pripadnicima LGBT zajednice koji su učestvovali u organizaciji Parade ponosa 2013. U septembru je srpski Savjet za nacionalnu bezbjednost ponovo zabranio, treću godinu za redom, održavanje Parade ponosa, navodeći kao razlog zabrinutost za bezbjednost. U maju je Ustavni sud zaključio da je zabrana Parade ponosa iz 2011. predstavljala kršenje prava na okupljanje i dosudio odštetu beogradskom udruženju Parade ponosa. Žalbeni sud u Novom Sadu, na sjeveru Srbije, postavio je u januaru pravni presedan kad je izrekao novčanu kaznu jednom čovjeku zbog diskriminacije prema kolegi na osnovu seksualne orijentacije, time što ga je nazvao pogrdnim imenom.

U decembru 2012. izmijenjen je i dopunjen krivični zakon, koji sada zabranjuje govor mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, a potstrekavanje na mržnju – uključujući i mržnju prema pripadnicima LGBT zajednice – prilikom izricanja kazne smatra otežavajućim okolnostima. Vlada je u junu usvojila nacionalnu strategiju za prevenciju i zaštitu od diskriminacije.

Azilanti i raseljena lica

Za prvih osam mjeseci 2013, Srbija je registrovala 2.232 azilanta, što je porast u odnosu na 1.454 u istom periodu 2012. godine. Najveća nacionalna grupa bili su Sirijci (432 lica).

Još uvijek postoji zabrinutost zbog kapaciteta dva prihvatna centra u Srbiji, koji mogu primiti samo 280 lica i koji rade skoro maksimalnim kapacitetiom. Prema podacima Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice (UNHCR), u vrijeme sastavljanja ovog izvještaja, državne vlasti nadležne za pitanja azila razmišljaju o lokacijma za treći prihvatni centar. Po prvi put otkako je preuzela nadležnost za postupak azila 2008, Kancelarija za azil pružila je 2013. pomoć i zaštitu dvama podnosiocima zahtjeva, a do današnjeg dana nije odobrila nijedan izbjeglički status.

Nije došlo ni do kakvog napretka u vezi s nalaženjem trajnog rješenja za izbjeglice i interno raseljena lica (IRL) iz ratova na Balkanu. Prema podacima srpskog Komesarijata za izbjeglice i migracije, u septembru je u Srbiji bilo 54.000 izbjeglica, većinom iz Hrvatske, te 210.000 IRL, od kojih je većina s Kosova. Prema procjenama UNHCR-a, 90.000 interno raseljenih lica nema zadovoljene potrebe, prvenstveno u pogledu stambenog zbrinjavanja. 

U decembru 2012. srpski parlament je proglasio krivičnim djelom akt pružanja pomoći građanima Srbije da odu iz zemlje i traže azil u inostranstvu. EU i pojedinačne države-članice, među kojima Njemačka, Švedska i Belgija, izvršile su pritisak na vlasti Republike Srbije da riješe priliv takozvanih „lažnih“ azilanata u EU, od kojih su većina, čine se, Romi. Tokom 2013. nije bilo prijavljenih slučajeva da su ljudi sprečavani da odu iz Srbije.

Ključni međunarodni akteri

Evropski sud za ljudska prava je u odluci od marta naložio Srbiji da obavi istragu o stotinama slučajeva nestale djece nakon sumnjivih smrti na bolničkim odjelima u periodu od 1970. do 1990. godine. i da roditeljima da adekvatnu odštetu.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon je u julu pozvao Srbiju da intenzivira napore da se utvrdi sudbina preko 1.700 lica koja su nestala tokom rata 1990-tih. Istog mjeseca, Komitet UN-a za eliminaciju diskriminacije nad ženama izrazio je zabrinutost zbog sve većeg broja žena ubijenih ili zlostavljanih od strane njihovih supruga i bivših supruga, te pozvao vladu da obezbijedi efikasne istrage, krivično gonjenje i kažnjavanje počinilaca.

U godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije iz oktobra, vlasti se pozivaju da ojačaju nezavisnost ključnih javnih institucija, uključujući pravosuđe, a naglašena je potreba za daljnjim reformama, iako se priznaje da je došlo do određenih poboljšanja u oblasti slobode medija i pravosudnih reformi. U tom izvještaju se vlasti također pozivaju da poboljšaju zaštitu novinara, branilaca ljudskih prava i LGBT populacije od prijetnji i napada.

Kosovo

Zaštita ljudskih prava na Kosovu i dalje je slaba. Uprkos reformama, u pravosudnom sistemu i dalje ima veliki broj nagomilanihneriješenih predmeta. Nacionalne manjine, Romi, Aškali, a posebno Egipćani, i dalje trpe diskriminaciju. Novinari i branioci ljudskih prava su tokom 2013. bili izloženi prijetnjama i napadima.

Na podijeljenom sjeveru povremeno su se razbuktavale napetosti, uprkos poboljšanju političkih odnosa sa Srbijom, što pokazuje sporazum iz aprila na osnovu kojeg je postavljen komandant specijalne policije i osnovan žalbeni sud za srpsku manjinu, sporazum iz avgusta o otvaranju trajnih graničnih prelaza između Kosova i Srbije tokom 2014, kao i  raspuštanje paralelnih srpskih institucija na sjevernom Kosovu u septembru. Nepoznati napadači su u septembru, u napadu na dva vozila policije EULEX-a, ubili jednog policajca iz sastava Misije EU za vladavinu prava (EULEX). Policija je vodila istragu u vrijeme sastavljanja ovog izvještaja.

Nekažnjivost, odgovornost, pristup pravdi

Reformom pravosudnog sistema pokrenutom u januaru reorganizovani su sudovi, što predstavlja pokušaj da se riješe neriješeni predmeti koji su se nagomilavali godinama. U januaru je stupio na snagu novi krivični zakon, i to bez tri osporavane odredbe za koje se smatralo da ograničavaju slobodu medija.

U prvih devet mjeseci, sudije EULEX-a izrekle su pet presuda za ratne zločine, u kojima su, u svim predmetima osim jednog, donijele oslobađajuće presude. Oslobađajuća presuda Fatmiru Limaju i još devetorici u predmetu u vezi s masovnim ubistvom srpskih i albanskih civila u Klečki od strane snaga Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) 1998. godine, donijeta u septembru, ilustruje slabosti u programu zaštite svjedoka na Kosovu i probleme u procesuiranju zločina počinjenih tokom rata i nakon njega. Svjedočenje jednog ključnog svjedoka, koji je u decembru 2012. pronađen mrtav u jednom parku u Njemačkoj, što je policija okarakterisala kao samoubistvo, najprije je proglašeno neprihvatljivim, a zatim, na ponovljenom suđenju, kontradiktornim i nepouzdanim.

U junu su tri čovjeka osuđena na šest, četiri i tri godine zatvora, zbog premlaćivanja i mučenja civila kosovskih Albanaca koji su bili protivpravno zatočeni u zatočeničkom centru OVK u Lapaštici 1998. i 1999. godine. U oktobru je specijalni tužilac EULEX-a podigao optužnice protiv 15 lica za ratne zločine nad civilima i zarobljenicima počinjene 1998. godine u zatočeničkom centru OVK u Likovcu.

Specijalno tužilaštvo Kosova, Istražna jedinica kosovske policije za ratne zločine i EULEX imaju  stotine neriješenih predmeta. U vrijeme sastavljanja izvještaja još uvijek je bilo neizvršeno 13 naloga za hapšenje koji se odnose na Srbe za koje se smatra da borave van Kosova. EULEX i dalje radi na istrazi o 94 ratna zločina iz rata na Kosovu 1998. i 1999. godine, uključujući masakre u Meji, Dubravi i Kruši, u kojima je, kako se vjeruje, bilo preko 1.000 žrtava.

Komisija za razmatranje ljudskih prava (HRRP), nezavisno tijelo koje je, s ciljem razmatranja navoda o kršenju ljudskih prava od strane osoblja EULEX-a osnovano 2009. godine, donijela je krajem avgusta 15 odluka, utvrdivši da je u pet slučajeva došlo do kršenja ljudskih prava. U slučaju napada kosovske policije i Albanaca na Srbe na srpski vjerski praznik Vidovdan 2012. godine, HRRP je utvrdio da EULEX nije dodijelio adekvatne resurse za pružanje zaštite ni za provođenje djelotvorne istrage o navodima o zloupotrebi ljudskih prava.

Sloboda medija

Novinari su i dalje suočeni s neprijateljskom sredinom. U maju je na kuću glavnog i odgovornog urednika Radiotelevizije Kosova, javne radiotelevizijske kuće, bačena bomba koja je nanijela materijalnu štetu, ali nije bilo povrijeđenih. Kosovske vlasti osudile su taj napad, a policija je obavila istragu. U vrijeme sastavljanja izvještaja još niko nije uhapšen.

U junu je mješovito vijeće kosovskih sudija i sudija EULEX-a oslobodilo krivice bivšeg gradonačelnika Skenderaja Samija Lushtakua, bivšeg vlasnika Infopressa Rexhepa Hotija, njegovog bivšeg glavnog i odgovornog urednika Avnija Azemija i još dva novinara za prijetnje upućene Jeti Xharri, direktorici BIRN-a, regionalne novinske grupe. Sud je zaključio da 12 novinskih članaka u kojima je Infopress Xharru  nazvao “srpskom špijunkom” i “ambasadinom droljom,” koji su objavljeni kao reakcija na emisiju TV BIRN-a u vezi s navodnom lošom upravom u Skenderaju gdje je Lushtaku u to vrijeme bio gradonačelnik, nisu predstavljala prijetnju Jeti Xharri.

Postupanje prema manjinama

Zajednice Roma, Aškala i Egipćana, u kojima ima približno 40.000 ljudi, najugroženije su i najviše marginalizirane grupe na Kosovu, te se i dalje suočavaju s poteškoćama prilikom dobijanja ličnih dokumenata, što im onemogućava pristup zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj pomoći i obrazovanju.

U julu je Ministarstvo za socijalnu zaštitu izmijenilo kriterije za pružanje socijalne pomoći na način kojim se mnogim romskim, aškalskim i egipatskim porodicama praktički onemogućava da primaju socijalnu pomoć. Strategija za integraciju Roma, Aškalija i Egipćana iz 2010. i dalje postoji samo na papiru, s tim da vlasti nisu odvojile neophodna sredstva za provođenje te strategije.

Došlo je do određenih pomaka u vezi sa Strategijom za reintegraciju repatriranih lica iz 2010. koja obuhvata Rome, Aškalije i Egipćane, pošto su sredstva iz centralnih fondova Ministarstva unutrašnjih poslova prebačena Opštinskim uredima za zajednice i povratak, nadležnim za identifikaciju i pružanje podrške povratnicima Romima, Aškalima i Egpićanima. U vrijeme sastavljanja izvještaja, još je bilo prerano da se ocijene efekti prebacivanja tih sredstava.

U drugoj polovini 2013. došlo je do razbuktavanja tenzija između srpske manjine i albanske većine, posebno na sjevernom Kosovu, koje su kulminirale ubistvom jednog službenika EULEX-a u septembru i prijetnjama jednom srpskom političaru i njegovoj porodici u Mitrovici pred lokalne izbore u novembru. U vrijeme sastavljanja ovog izvještaja policija je vršila istragu u vezi s oba ta incidenta. Suprotno odluci Ustavnog suda, skupština Kosova je u septembru odobrila pomilovanje za određena krivična djela počinjena do 20. juna 2013. u okviru “otpora” kosovskim policijskim organima koja obuhvataju  uništavanje imovine, pružanje pomoći počiniocima nakon počinjenja krivičnog djela i falsifikovanje dokumenata. Pristalice zakona o pomilovanju tvrde da je namjera zakona da se olakša integracija srpske manjine na Kosovu.

U periodu od januara do augusta, Policija Kosova prijavila je samo 10 međunacionalnih incidenata, u kojima nije konkretno navedeno da li je u tim incidentima bilo fizičkih povreda ili oštećivanja imovine. Međunarodni posmatrači i dalje su zabrinuti što se mnogi međunacionalni incidenti ne prijavljuju, što se ne evidentiraju i što se svrstavaju pod druga djela.

U januaru je u manjinskim srpskim oblastima Klokotu, Obiliću, Prizrenu i Kosovom Polju vandalizirano oko šezdeset grobova na četiri pravoslavna groblja. Policija je u januaru uhapsila pet lica, između kojih četiri mlađa od 18 godina. Premijer Hashim Thaci osudio je ta vandalska djela i odvojio 97.000 EUR (131.000 USD) za popravku tih grobova. U februaru su povrijeđena dva srpska djeteta kad je nepoznati napadač bacio ručnu bombu na kuću, a sumnja se da je to bilo djelo etničkog nasilja. U vrijeme sastavljanja izvještaja policija je vodila istragu.

Branioci ljudskih prava

U martu su najmanje dva napadača teško pretukla istaknutu braniteljku ljudskih prava Nazlie Balu ispred njenog stana. Tom napadu prethodile su anonimne prijetnje smrću, u kojima se kao razlog navodila njena javna podrška predloženom amandmanu na postojeći zakon kojim bi se obezbijedila odšteta i rehabilitacija preživjelim žrtvama ratnog zločina seksualnog nasilja. U pismu pred njenim vratima je pisalo: „Ne štiti sramotu. Inače ćemo te ubiti.” U vrijeme sastavljanja ovog izvještaja policija je vodila istragu.

Banda od dvadesetak ljudi s palicama je uništila opremu i pretukla jednog radnika prilikom objavljivanja izdanja magazina časopisa Kosovo 2.0 posvećenog „seksualnosti“ u decembru 2012. U tom izdanju je bilo nekoliko članaka u vezi s lezbijskim, gej, biseksualnim i transrodnim (LGBT) pitanjima. U septembru su misija EULEX i državni tužilac Kosova podigli optužnice protiv tri lica zbog nanošenja tjelesnih povreda i podsticanja na mržnju.

Seksualna orijentacija i rodni identitet

LGBT lica suočena su s društvenom stigmatizacijom i kulturom šutnje. „Qesh“, jedina javna LGBT organizacija na Kosovu, prijavila je da je dobila nekoliko prijetnji preko društvenih medija u vezi s jednom LGBT manifestacijom u maju, čiji je domaćin bila u saradnji s vladinim ministarstvom za dobru upravu. Organizacija je prijavila jednu od tih prijetnji i policija je u vrijeme sastavljanja ovog izvještaja vodila istragu.

Azilanti i raseljena lica

Tokom prvih osam mjeseci, Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) evidentirao je 483 dobrovoljna povratka, uključujući i ljude izvan Kosova i interno raseljena lica, u poređenju s 589 u istom periodu 2012. godine.

Deportacije na Kosovo iz zapadne Evrope su se nastavile, a prilikom povratka pruža se ograničena pomoć. U periodu od januara do avgusta, UNHCR je evidentirao 2.149 prisilnih povrataka na Kosovo, među kojima je bilo 378 Roma, 143 Aškalija i 6 Egipćana. Najveći broj pripadnika manjina vraćen je iz Švedske (243) i nešto manje iz Njemačke (150).

Olovom kontaminirani kamp „Osterode“ kraj Mitrovice zatvoren je u decembru 2012, a preostalih pet porodica Roma, Aškalija i Egipćana porodica preseljeno je u jednu stambenu zgradu u sjevernoj Mitrovici.

Ključni međunarodni akteri

U rezoluciji usvojenoj u januaru, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope pozvala je kosovske vlasti na borbu protiv korupcije, provođenje pravosudnih reformi, rješavanje ratnih zločina, zaštitu i promovisanje prava Roma, Aškalija i Egipćana, osiguravanje nezavisnosti medija i adekvatne zaštite za novinare, kao i na jačanje borbe protiv trgovine ljudima. Takođe je pozvala Evropsku Uniju da koncentriše politički dijalog s Kosovom na jačanje vladavine prava.

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove Catherine Ashton pozdravila je sporazum Kosova sa Srbijom iz aprila, čiji je cilj normalizacija odnosa i promovisanje evropskih integracija, ali u kom nije naglašena važnost jačanja zaštite ljudskih prava.

U  izvještaju o napretku zemlje iz oktobra, sporazumu o stabilizaciji između EU i Kosova, Evropska komisija (EK) je izrazila ozbiljnu zabrinutost u vezi s vladavinom prava i zaštitom manjina. EK je pozvala kosovske vlasti na rješavanje problema korupcije, organizovanog kriminala i napada na organe pravosuđa jačanjem zakonodavstva i njegove implementacije, kao i na osiguranje mjera bezbjednosti i zaštite za sudije, tužioce, svjedoke i podnosioce tužbi. Takođe je pozvala organe vlasti da preduzmu daljnje mjere za smanjenje broja nagomilanih sudskih predmeta provođenjem sudskih odluka. U izvještaju su vlasti pozvane da provedu istragu i da procesuiraju napade motivisane nacionalnom i vjerskom pripadnošću, kao i da promptno provedu nacionalnu strategiju i akcioni plan za zajednice Roma, Aškalija i Egipćana zajednicu.

Tokom svoje posjete u junu, visoki komesar UN-a za ljudska prava Navi Pillay izrazila je ozbiljnu zabrinutost u pogledu vladavine prava, uključujući nezavisnost pravosuđa i broj nagomilanih sudskih predmeta, kao i u pogledu diskriminacije Roma, Aškalija i Egipćana, Srba, Goranaca i drugih manjina, i pozvala na energično provođenje zakona i oštriju reakciju na govor mržnje i nacionalnu netoleranciju.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon je u julu pozvao Kosovo i Srbiju na saradnju prilikom rješavanja problema nestalih lica na Kosovu. Zbog rata sa Srbijom do danas se još više od 1.700 lica vode kao nestala.