Skip to main content

Svetski Izveštaj 2013: Bosna i Hercegovina

Događaji 2012

Ostvareno je malo napretka u oblasti ljudskih prava u 2012.god. u Bosni i Hercegovini (BiH) unatoč formiranju državne vlasti u mjesecu februaru nakon zastoja od 14 mjeseci.

Vlasti su propustile nekoliko rokova za donošenje izmjena na ustav potrebnih kako bi se ukinula diskiminatorna ograničenja prema Jevrejima i Romima na političkim funkcijama. Romi su i dalje izloženi široko rasprostranjenoj diskriminaciji. Neke izbjeglice i interno raseljena lica koji se žele vratiti u svoje predratne domove su se suočili s preprekama u sudovima, i nije bilo napretka na provođenju strategije povratka. Novinari su i dalje izloženi prijetnjama i napadima.

Etnička i vjerska diskriminacija

Nova bh. vlast nije provela odluku Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz 2009.god. kojom se Bosni i Hercegovini nalaže da izmjeni svoj ustav kako bi uklonila etničku diskriminaciju u državnom tripartitnom predsjedništvu i Domu naroda, koji su oba trenutno rezervirani za tri glavne entičke grupe (Bošnjake, Srbe i Hrvate).

I pored dogovora vlasti  u junu da do 31. avgusta prezentiraju prijedloge reforme te obavezujućeg roka 3. septembra, koji je postavio upravo ESLJP, odluka nije provedena. Zajednička radna grupa koja je uspostavljena da predloži izmjene nije se sastala od marta mjeseca, i postoje oštra neslaganja među glavnim strankama o načinu rješavanja ovog pitanja. Lokalni izbori koji su bili zakazani za oktobar 2012.god. su održani u skladu sa postojećim ustavom.

Upitnik za prvi nacionalni popis stanovništva u BiH nakon 1991.god., koji je najavljen u aprilu 2012.god. i zakazan za 2013.god., je izazvao kritike od strane Međunarodne operacije za Monitoring (IMO) i Konferencije evropskih statističara. Evropska unija (EU) i Vijeće Evrope (VE) su uspostavili IMO za nadgledanje popisa. Povod za kritiku su bila pitanja koja su od ispitanika zahtijevala da iskažu svoju etničku pripadnost, vjeroispovijest i maternji jezik u formi pitanja zatvorenog tipa i koja su ih ograničavala na jedan odgovor. Izmjene upitnika u velikoj mjeri nisu riješile zamjerke IMO-a, te i dalje zahtijevaju od ispitanika da navedu svoj maternji jezik, što može imati diskriminatoran učinak na grupe nacionalnih manjina i lica koja žele da se izjasne kao višejezična i multietnična.

Romi su i dalje najugroženija manjinska grupa, izložena široko rasprostranjenoj diskriminaciji. Mnogi Romi još uvijek se ne nalaze u državnom javnom registru koji vodi evidenciju rođenja, smrti i brakova, što spriječava njihov pristup javnim uslugama. Romi se i dalje suočavaju sa problemima u pristupu zdravstvenoj zaštiti zbog ograničenja pri registraciji, niže stope upisa u obrazovne institucije od ostalih grupa, i diskriminacije pri zapošljavanju. Mnogi Romi, naročito izbjeglice i interno raseljena lica, uključujući i lica sa Kosova, i dalje žive u neformalnim naseljima. Praksa upućivanja Roma u specijalne škole u Mostaru, gradu u Federaciji, umjesto u redovne škole, se nastavila tokom ove godine.

Većina od 100 Roma koji su deložirani iz svojih domova u Mostaru u oktobru 2011.god. kako bi se obezbijedio prostor za stambeni projekat za druge romske porodice su se jednostavno premjestili u druga neformalna naselja u gradu i ostaju izloženi daljnim deložacijama.

Izbjeglice i interno raseljena lica

Nije ostvaren praktično nikakav napredak na provedbi Strategije iz 2010.god. za podršku povratka izbjeglica i interno raseljenih lica u njihove predratne domove, čak i nakon formiranja nove vlasti u februaru 2012.god. U prvih 6 mjeseci 2012.god., vratilo se 185 izbjeglica i 198 interno raseljenih lica, prema podacima Ureda visokog komesara UN-a za izbjeglice (UNHCR), što je neznatno povećanje u odnosu na isti period u 2011.god. Prema najnovijim podacima iz juna 2012.god., bilo je još uvijek 112.802 registriranih interno raseljenih lica, što je manji broj od 113.188, koliko ih je bilo krajem juna prethodne godine.

Odluke okružnih sudova kojima se dodijeljuje prekomjerna kompenzacija privremenim korisnicima imovine su predstavljale prepreku raseljenim licima koja su se željela vratiti u predratne domove, što je tokom ove godine dovelo do učestalih kritika od strane Ureda visokog predstavnika (OHR). Faik Zulčić, povratnik u Bjeljinu u Republici Srpskoj, deložiran je iz svog doma u aprilu nakon što nije mogao bivšem korisniku isplatiti 40.000 KM (oko 26.000 USD) kako je to u martu 2012.god. naložio Okružni sud u Bijeljini.

Nacionalnasigurnost i ljudska prava

BiH je nastavila da strane državljane podvrgava neograničenom pritvoru bez suđenja po osnovu da predstavljaju prijetnju po nacionalnu sigurnost. U februaru je Evropski sud za ljudska prava zaustavio deportaciju Imada Al Husina u Siriju zbog rizika od mučenja po povratku u Siriju i naložio vlastima BiH da ga optuže za krivično djelo, nađu treću zemlju u koju bi on mogao bezbjedno otputovati, ili da ga oslobode. On je u trenutku pisanja ovog teksta bio još uvijek u pritvoru u BiH bez suđenja.

Isto tako, u trenutku pisanja ovog teksta, Zeyad Khalad Al Gertani, još jedan strani državljanin i osumnjičeni za opasnost po nacionalnu sigurnost ostao je u pritvoru bez suđenja. Četiri druga strana državljana su napustila BiH u 2012.god.: Noureddine Gacci (deportovan u Alžir u januaru), Omar Frendi (deportovan u Alžir u martu), Fadhil Al Hamadini (pobjegao iz kućnog pritvora na nepoznatu lokaciju u maju) i Ammar Al Hanchi (deportovan u Tunis u septembru nakon što je ESLJP u junu odbacio njegovu tvrdnju da rizikuje mučenje po povratku).

Odgovornost za ratne zločine

16. maja započelo je suđenje ratnom zapovjedniku bosanskih Srba generalu Ratku Mladiću pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Suđenje je periodično odgađano zbog Mladićevog lošeg zdravstvenog stanja. Mladić je optužen za genocid, uključujući i ubistvo 7000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice 1995.god., ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Suđenje Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku bosanskih Srba koji je optužen za mnoge od istih zločina kao Mladić, nastavljeno je pred MKSJ: Tužilaštvo je  završilo izlaganje optužbe 25.maja a odbrana je tražila oslobađanje Karadžića po svim tačkama. Sud je podržao sve tačke optužbe izuzev jedne tačke optužbe za genocid koja ne uključuje Srebrenicu, koju je odbacio zbog nedovoljnih dokaza. 24. septembra, Ured tužioca MKSJ podnio je žalbu na ovu odluku; u trenutku pisanja ovog teksta žalbeni postupak je bio u toku.

Bh. policija je 21. januara uhvatila osuđenog ratnog zločinca Radovana Stankovića u gradu Foči. Stanković je bio na slobodi od kada je pobjegao iz zatvora u Foči, BiH, 2007.godine, gdje je bio na izdržavanju dvadesetogodišnje kazne za zločine protiv čovječnosti počinjene 1992.god. kada je služio kao vojnik u Vojsci Republike Srpske.

Odjel za ratne zločine Državnog suda BiH donio je presude u 13 slučajeva u periodu od septembra 2011.god. do septembra 2012.god.

Neodgovarajući kapaciteti i finansijska sredstva za krivično procesuiranje slučajeva ratnih zločina nastavili su da ometaju provedbu Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u kantonalnim i okružnim sudovima. U maju, OHR i glavni tužilac MKSJ su razgovarali o načinima da se ojačaju lokalna tužilaštva i sudovi kada su u pitanju predmeti ratnih zločina. Mandat međunarodnih sudija i tužilaca ističe krajem 2012.god., nakon što je jedanput produžen 2009.godine.

Branitelji ljudskih prava

Udruženje novinari BiH i Helsinški komitet BiH izrazili su zabrinutost zbog velike učestalosti  verbalnog vrijeđanja novinara uglavnom od strane političara ali isto tako i od vjerskih poglavara i regulatora medija, sa 42 kršenja slobodnog izražavanja i ličnih sloboda zabilježena od septembra 2011.god. do septembra 2012.god., uključujući 19 verbalnih napada, 3 fizička napada i jednu prijetnju smrću.

18. jula, Štefica Galić, glavna urednica web portala Tačno.net napadnuta je u gradu Ljubuškom nakon prikazivanja dokumentarnog filma u znak priznanja naporima njenog pokojnog supruga da zaštiti Bošnjake tokom rata u BiH od 1992. do 1995.god. Nedjeljko Galić je bio Hrvat iz Federacije i pomogao je stotinama Bošnjaka da napuste Ljubuški tokom rata. Unatoč apelima EU, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), i predstavnika za slobodu medija Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) da se ovaj slučaj temeljito istraži, policija nije adekvatno riješila ovo pitanje, označivši ga kao „lakši prekršaj protiv reda i mira koji su mediji napuhali”.

U junu, lokalna organizacija koja se bavi pravima lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba (LGBT), Sarajevski otvoreni centar prijavila je telefonsku prijetnju policiji koja se odnosila na njihov rad. Ova organizacija nije organizirala sarajevsku paradu ponosa za 2012.god. jer je smatrala prioritetnijim druga pitanja koja pogađaju LGBT populaciju.

Ključni međunarodni akteri

Izvještaj iz mjeseca marta o poslijeratnom ostvarivanju pravde na Zapadnom Balkanu, čiji je autor odlazeći komesar za ljudska prava Vijeća Evrope Thomas Hammarberg, je dao preporuku da organi vlasti BiH ojačaju kapacitete lokalnih sudova za procesuiranje predmeta ratnih zločina i zaštitu svjedoka, i izrazio podršku za regionalnu komisiju za istinu i pomirenje.

U maju, ambasadori u BiH iz SAD-a, Brazila, Njemačke, Norveške, Nizozemske, Švedske, Švajcarske i Velike Britanije, zajedno sa Uredom Vijeća Evrope, izdali su zajedničku izjavu pozivajući vlasti BiH da osiguraju jednaka prava za LGBT populaciju.

U zajedničkoj izjavi od septembra 2012.god., komesar EU za proširenje Stefan Fule i generalni sekretar Vijeća Evrope Thorbjorn Jagland iskazali su svoje „veliko razočarenje“ jer vlasti BiH nisu ispoštovale avgustovski rok za ustavnu reformu. Oni su potvrdili da ustavna reforma ostaje preduslov za formalni status kandidata za ulazak u EU.

Također je u septembru 2012.god. specijalni predstavnik EU Peter Sorensen, zajedno sa predstavnikom OSCE-a za slobodu medija Dunjom Mijatović, i šefom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, izdao izjavu kojom se poziva na zakonske reforme kako bi se osigurala sloboda medija u zemlji.

Nakon posjete BiH krajem septembra, Rita Izsak, ekspert za pitanja manjina pri UN-u, kritikovala je kontinuiranu etničku segregaciju u obrazovnom sistemu i diskriminaciju Roma.

Godišnji izvještaj Evropske komisije o ostvarenom napretku za Bosnu i Hercegovinu objavljen u oktobru je među glavnim problemima naveo izostanak reforme ustava, diskriminaciju Roma, zastrašivanje i nasilje usmjereno na zagovarače ljudskih prava te segregaciju u obrazovanju.

Komitet za ljudska prava UN-a je u svojim zaključnim zapažanjima za BiH, koja su usvojena u oktobru, naglasio loše uslove u zatvorima i pritvorima i apelirao je na organe vlasti da riješe pitanje prenatrpanosti te da se bore protiv nasilja u zatvorima.

Nakon posjete BiH u novembru, Rashida Manjoo, specijalni izvjestilac UN-a za nasilje nad ženama, iskazala je zabrinutost zbog široko rasprostranjenog nasilja u porodici u BiH.

U izvještaju objavljenom u novembru, Misija OSCE-a u BiH je naglasila potrebu borbe protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje, uključujući krivična djela počinjena nad izbjeglicama i interno raseljenim licima koja se vraćaju, Romima, Jevrejima i seksualnim manjinama.