(Njujork, 26. maja 2011) - Hapšenje zloglasnog bjegunca Ratka Mladića skoro 16 godina nakon podizanja optužnice za genocid pokazuje da niko nije izvan domašaja zakona, rekao je Hjuman Rajts Voč (HRW) danas. Mladić, bivši komandant vojske bosanskih Srba, optužen je za 11 tačaka optužnice za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući i masakr do 8000 bosanskih muškaraca i dječaka nakon pada Srebrenice u julu 1995., koji je najgori zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata.
"Samo nekoliko sati prije nego što su njegove snage pobile na hiljade civila u Srebrenici, Ratko Mladić je djelio slatkiše muslimanskoj djeci i njihovim roditeljima obećavaju siguran prolaz", izjavio je Ričard Diker, direktor Programa za međunarodnu pravdu u Hjuman Rajts Voču. "Poslije više od decenije i po u bjegstvu, pravda je konačno sustigla Mladića, koji je personifikovao brutalnost rata u Bosni."
Na konferenciji za novinare, predsjednik Srbije Boris Tadić je potvrdio da je Mladić uhapšen u ranim jutarnjim satima 26. maja 2011. na "srpskom tlu". Mladić će biti prebačen na Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu (MKSJ).
Mladićevo hapšenje dolazi skoro tri godine poslije hapšenja Radovana Karadžića u Srbiji, bivšeg lidera bosanskih Srba. Obojica su bili optuženi za genocid u Srebrenici i za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti za vrijeme opsade Sarajeva koja je trajala 43 mjeseca. Takođe su bili optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. U julu 2008., srpske vlasti su uhapsile Karadžića i prebacile ga u Hag da mu se sudi pred Haškim tribunalom.
Hapšenje Mladića se takođe desilo u trenutku kada zemlje EU razmatraju otvaranje formalnih pregovora za članstvo Srbije u EU. EU je naglasila da Beograd mora u potpunosti sarađivati sa Haškim tribunalom prije nego što pregovori mogu početi. Činjenica da su Mladić i Karadžić sada u pritvoru pokazuje šta principijelni angažman EU može da isporuči, rekli su u Hjuman Rajts Voču. Između ostalih tema, tužilac MKSJ-a treba predstaviti svoj izvještaj o saradnji Srbije sa tribunalom Savjetu bezbjednosti UN-a 6. juna.
Vlasti u Srbiji su ranije tvrdile da nemaju informacije o Mladićevoj prisutnosti u Srbiji. Tužilac MKSJ-a i nezavisni srpski mediji su navodili da je Mladić bio u Srbiji pod zaštitom elemenata vojske, van efektivne kontrole civilnih vlasti. Vlasti u Beogradu su priznale da je Mladić dobivao penziju Jugoslavenske armije do 2002, i da su pritvorile više osoba osumnjičenih da su mu pomagali pri bjegstvu. Rezultati javnog mnijenja u Srbiji početkom ovog mjeseca pokazuju da 51% ispitanika nije podržavalo transfer Mladića u Hag."Vlada Srbije je pokazala značajnu hrabrost u hapšenju Mladića ispred žestokih protivnika", rekao je Diker. "Srbija zaslužuje pohvalu za svoju privrženost pravdi."
Hjuman Rajts Voč je pozvao srpsku vladu da nastavi saradnju sa Haškim tribunalom, uključujući predaju Gorana Hadžića, jedinog preostalog haškog bjegunca za kojeg se vjeruje da je na dohvat ruke Srbiji. Hadžić, hrvatski Srbin, je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog njegove uloge u progonu Hrvata i drugih nesrpskih civila 1991. i 1992. godine u djelovima Hrvatske pod kontrolom pobunjenih Srba. Takva saradnja uključuje i predaju ključnih dokumenata i arhiva za sadašnja i predstojeća suđenja. Hjuman Rajts Voč je rekao da je ključno da EU održi pritisak na Srbiju da sarađuje s tribunalom.
Dugoočekivana hapšenja i predaje Mladića i Karadžića dolaze kad je Haški tribunal u procesu sprovođenja svoje izlazne strategije, što je pod mandatom Savjeta bezbjednosti UN.
Od kraja 2009. godine, Savjet bezbjednosti UN-a naveo je da bi Tribunal trebao završiti svoj kompletan rad, uključujući i žalbe, do kraja 2014. Iako je tužilac MKSJ-a promijenio optužnicu protiv Mladića da bi se ubrzao postupak protiv njega, malo je vjerovatno da će Mladićevo suđenje biti završeno do tog datuma. Hjuman Rajts Voč poziva Savjet bezbjednosti UN-a da usvoji fleksibilan pristup u odlučivanju završnog datuma MKSJ-a.
"Neophodno je da vlade daju podršku Haškom tribunalu koja mu treba da bi se garantovala pravedna i efikasna suđenja za optužene arhitekte masakra u Srebrenici", rekao je Diker.
Pozadina
Mladić i Karadžić su prvo bili optuženi u Hagu u julu 1995. po optužbama za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine koji su se navodno desili u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine. U posebnoj optužnici u novembru 1995., Haški tribunal je optužio Mladića i Karadžića za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine na osnovu masovnih smaknuća civila nakon pada Srebrenice.
MKSJ je izrekao svoju prvu presudu za genocid protiv generala Radislava Krstića u avgustu 2001., osuđujući ga na 46 godina zatvora. Krstić je bio drugi glavni komandant nakon Mladića vojske bosanskih Srba u Srebrenici. U aprilu 2004., Žalbeno vijeće MKSJ-a je, uz smanjenje Krstićeve kazne na 35 godina, potvrdilo da se genocid desio u Srebrenici. Dana 10. juna 2010. MKSJ je takođe osudio Vujadina Popovića (načelnika za bezbjednost drinskog korpusa) i Ljubišu Bearu (načelnika za bezbjednost Glavnog štaba vojske bosanskih Srba) za nekoliko optužbi, uključujući genocid, istrebljenje, ubistvo i progon, na doživotnu kaznu zatvora.
