Skip to main content

Srbija/Kosovo

Događaji 2021.

Priština, Kosovo - 26. avgust: Kosovarka na protestima 26. avgusta 2021. koje je ispred zgrade Ministarstva pravde u Prištini, na Kosovu, organizovala grupa članica udruženja koja se bave pravima i položajem žena nakon mučenja i ubistva mlade žene, koju je navodno ubio suprug 23. avgusta. Demonstranti su marširali noseći slogan “femicid tretirati kao prioritet na nacionalnom nivou.”

© 2021 Photo by Ferdi Limani/Getty Images

Srbija

Novinari koji su kritični prema vlastima nastavljaju se suočavati sa uznemiravanjem, pretnjama, nasiljem i zastrašivanjem. Većina procesuiranih predmeta ratnih zločina odnosila se na nižerangirane počinioce. Postignut je mali napredak u osiguranju samostalnog života osoba sa invaliditetom u zajednici. Lezbijske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) osobe i dalje su izložene napadima i pretnjama, koji ostaju nekažnjeni.

Sloboda medija

Novinari se i dalje suočavaju sa pretnjama, uz slabe reakcije srpskih vlasti.

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) je od januara do kraja avgusta zabeležilo jedan fizički napad i 20 pretnji novinarima.

Daška Milinovića, novinara i voditelja satirične radio emisije, u aprilu su dvojica muškaraca u Novom Sadu napala suzavcem dok je išao na posao, pri čemu je zadobio lakše povrede. Sudski postupak protiv napadača je, u trenutku pisanja ovog izveštaja,  bio u toku.

Novinar portala Nova.rs Vojislav Milovančević u januaru je dobio preteće poruke, uključujući i pretnje smrću, nakon objavljivanja teksta o silovanju koje je navodno počinio pripadnik sveštenstva na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu. Milovančević je u januaru prijavio slučaj Posebnom tužilaštvu za visokotehnološki kriminal, a u trenutku pisanja ovog izveštaja istraga je još bila u toku.

U martu, nakon onlajn kolumne u kojoj se kritikuje prisustvo osuđenih ratnih zločinaca u popularnoj kulturi u Srbiji, novinar i profesor Dinko Gruhonjić dobio je pretnje smrću putem Fejsbuka.

Provladini mediji nastavili su sa kampanjama klevetanja nezavisnih novinara i medija.

Klevetnička kampanja protiv nezavisne Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) dovela je novinare ove mreže u opasnost. U martu je provladin kanal TV Pink izjavio da je KRIK povezan sa kriminalnom bandom. Nekoliko provladinih tabloida ponovilo je tu izjavu. Poslanici vladajuće SNS i drugih stranaka javno su diskreditovali mrežu KRIK, optužujući ih da nisu platili porez i da predstavljaju kriminalnu organizaciju.

Ponovljeno suđenje četvorici koji su 1999. godine optuženi za ubistvo istaknutog novinara i urednika Slavka Ćuruvije, koje je počelo u oktobru 2020. godine, obeležilo je nekoliko odlaganja, a u vreme pisanja ovog izveštaja, predmet je još bio u toku.

Društvena mreža Tviter je u avgustu naloge nekih vodećih srpskih medija označila kao naloge koji sarađuju s državnom vladom zbog toga što država, putem direktnog ili indirektnog političkog pritiska, vrši uređivačku i finansijsku kontrolu nad njima.

Odgovornost za ratne zločine

U periodu od januara do avgusta, Tužilaštvo za ratne zločine pokrenulo je devet novih istraga protiv 11 lica i podiglo tri optužnice protiv ukupno četiri lica. Apelacioni sud u Beogradu osudio je jednog nižerangiranog funkcionera za ratne zločine. U istom period, Prvostepeni sud u Beogradu izrekao je sedam osuđujućih presuda za ratne zločine. U avgustu je pred srpskim sudovima u postupku bilo 15 predmeta protiv 32 optužena lica.

Apelacioni sud u Beogradu je u julu smanjio kaznu bivšem pripadniku vojske bosanskih Srba Dragomiru Kezunoviću sa četrnaest na pet godina zbog njegove uloge u zatočenju i ubistvu 28 civila u Bosni i Hercegovini (BiH) u junu 1992. godine. Sud BiH je Kezunoviću sudio u odsustvu i proglasio ga krivim pre nego što je predmet preuzeo srpski sud.

Viši sud u Beogradu je u junu, nakon ponovljenog suđenja, osudio bivšeg pripadnika vojske bosanskih Srba Joju Plavanjca na 15 godina zatvora, a bivšeg vojnika Zdravka Narančića na sedam godina zatvora zbog učešća u ubistvu 11 zatočenih civila u Bosanskoj Krupi, u BiH, u junu 1992. godine.

Takođe u junu, Viši sud u Beogradu otvorio je postupak protiv Branka Basare, bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba, za ratne zločine nad oko 200 civila na području Sanskog Mosta u BiH 1992. godine, uključujući ubistva i prisilna preseljenja.

Viši sud u Beogradu je u maju proglasio krivim i kaznio  na devet godina zatvora bivšeg pripadnika vojske bosanskih Srba Dalibora Krstovića zbog silovanja zatvorenice zatočene u osnovnoj školi u Kalinoviku u BiH u avgustu 1992. godine.

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu osudio je u junu bivšeg načelnika Državne bezbednosti Srbije Jovicu Stanišića i njegovog zamenika Franka Simatovića na po 12 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja ratnih zločina koje je počinila specijalna jedinica Službe državne bezbednosti Srbije tokom rata u Bosni 1992. godine.

Migranti, uključujuči tražioce azila, dugoročno raseljena lica, izbeglice

U periodu od januara do avgusta, 987 osoba je izrazilo nameru da zatraži azil u Srbiji, što je veliki pad u odnosu na 2.084 koliko ih je tu nameru izrazilo u istom periodu 2020. godine. Sistem azila i dalje je manjkav, a karakterišu ga poteškoće u pristupanju tražilaca azila procedurama, nizak stepen priznavanja statusa i velika odlaganja. U periodu od januara do avgusta, Srbija je zvanično registrovala 107 zahteva za azil, pri čemu je status izbjeglice dodelila za tri, a supsidijarnu zaštitu za šest osoba. Sredinom oktobra nijedan od pet zvaničnih kampova nije bio prenaseljen.

Do kraja septembra, srpske vlasti su registrovale 20 dece bez pratnje, u poređenju sa 37 u istom periodu 2020. godine. Srbija još uvek nema formalne procedure za procenu uzrasta dece bez pratnje odraslih, što stariju decu izlaže riziku da se prema njima postupa kao prema odraslim osobama umesto da dobiju posebnu zaštitu.

Seksualna orijentacija i rodni identitet

U pogledu izmene zakona, koja je prvi put obećana u decembru 2020. a kojom bi se istospolnim parovima dozvolilo da sklapaju građanska partnerstva, nije napravljen napredak tokom godine. Parada ponosa održana je u Beogradu u septembru bez incidenata. LGBT osobe se i dalje suočavaju sa nasiljem i diskriminacijom.

Prava osoba s invaliditetom

Deca sa invaliditetom i dalje su prezastupljena u ustanovama socijalne zaštite (73.9 odsto dece u ustanovama su deca sa invaliditetom) i nemaju pristup inkluzivnom obrazovanju. Vlada tek treba da usvoji vremenski određenu strategiju deinstitucionalizacije kako bi osobe sa invaliditetom izmestila iz ustanova i obezbedila im samostalan život u zajednici.

Ključni međunarodni akteri

U februaru, predstavnica OEBS-a za slobodu medija, Tereza ​​Ribeiro, sastala se sa političkom direktorkom Ministarstva spoljnjih poslova RS Roksandom Ninčić i istakla značaj pitanja bezbednosti za novinare, nezavisnog javnog servisa i medijskog pluralizma.

Oktobarski izveštaj Komisije EU o napretku ukazao je na konstantnu zabrinutost u vezi sa slobodom medija u Srbiji i naglasio potrebu za poboljšanjem opšteg ambijenta za slobodu izražavanja i rad novinara.

Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, u septembru je insistiranje Evropske unije na snažnim demokratskim institucijama u zemljama kandidatima za članstvo u EU ​​i državama članicama opisao kao „džihad vladavine prava“.

Kosovo

Specijalni sud za Kosovo sa sedištem u Hagu započeo je prvo suđenje za ratne zločine u septembru, dok je prištinski sud doneo osuđujuću presudu za silovanje u toku rata, prvu te vrste na Kosovu. Novinari nastavljaju biti mete napada, pretnji i zastrašivanja, za koje su počinioci samo u retkim slučajevima odgovarali. Tenzije između Srbije i Kosova su porasle nakon što su kosovske vlasti uvele meru koja nalaže da se sa vozila skinu srpske registarske tablice pri ulasku na Kosovo. Diskriminacija zajednica Roma, Aškalija i balkanskih Egipćana kontinuirani je problem.

Odgovornost za ratne zločine

U septembru je pred Specijalizovanim većima Kosova sa sedištem u Hagu počelo prvo suđenje za ratne zločine. Optuženi, bivši komandant jedinice Oslobodilačke vojske Kosova Saljih Mustafa, optužen je za ubistvo, mučenje, okrutno postupanje i proizvoljno zatvaranje tokom rata na Kosovu 1999. godine.

U značajnoj odluci koja je doneta u julu, Osnovni sud u Prištini osudio je bivšeg srpskog policajca Zorana Vukotića za seksualno nasilje u ratu i umešanost u prisilna proterivanja 1999. godine. Vukotić je osuđen na 10 godina zatvora.

Kosovska policija je u martu uhapsila kosovskog Albanca sa srpskim državljanstvom zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva tokom operacije srpskih snaga 1999. godine, u kojoj je ubijeno 147 civila.

Takođe u martu, Osnovni sud u Prištini proglasio je dvojicu bivših policajaca, Zlatana Krstića i Destana Šabanaja, krivim za umešanost u napad 1999. godine u kojem je ubijeno četvoro članova porodice etničkih Albanaca. Osuđeni su na četrnaest i po i sedam godina zatvora.

Odgovornost međunarodnih institucija

Tokom godine nije bilo napretka po pitanju finansijskog obeštećenja pripadnika zajednica Roma, Aškalija i balkanskih Egipćana koji su bili žrtve trovanja olovom u kampovima za raseljena lica koje je osnovala Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), a koji su sada zatvoreni. Savetodavna komisija za ljudska prava (HRAP), nezavisno međunarodno telo osnovano za ispitivanje pritužbi na zloupotrebe od strane UNMIK-a, izdala je 2016. godine preporuku Ujedinjenim nacijama da isplate individualna obeštećenja i upute izvinjenje žrtvama. Ujedinjene nacije nisu učinile ni jedno ni drugo. Od njegovog osnivanja 2017. godine, samo jedna država je dala doprinos dobrovoljnom fondu UN-a, koji je uspostavljen za projekte pomoći zajednici.

Postupanje prema manjinama

Diskriminacija Roma, Aškalija i balkanskih Egipćana na Kosovu kontinuirani je problem.

Osnovni sud u Prištini u maju je potvrdio optužnicu, a u julu je otpočeto suđenje, nakon odlaganja iz 2020. godine, čime je nastavljeno krivično gonjenje šestorice koji su 2018. optuženi za ubistvo političara iz redova kosovskih Srba Olivera Ivanovića. Četvorica su optuženi da su bili deo kriminalne grupe koja je organizovala ubistvo Ivanovića, dok su dvojica optuženi za kompromitovanje dokaznog materijala. Ivanovića su nepoznati napadači ubili ispred njegove kancelarije u Mitrovici, na severu Kosova.

Prava žena

Žrtve nasilja u porodici i dalje se  suočavaju sa preprekama u ostvarivanju zaštite od zlostavljanja. Država pruža neadekvatan odgovor, broj krivičnih gonjenja je mali, a sudije kontinuirano propuštaju da izdaju zabrane prilaska nasilnim partnerima.

Mehanizam koji je 2018. godine uspostavljen da pomogne pri obezbeđivanju finansijske kompenzacije za procenjenih 20.000 žrtava seksualnog nasilja tokom rata i dalje ima ograničen domet. Između februara 2018. i aprila 2021. godine, samo oko 1.220 žrtava zatražilo je novčanu nadoknadu, od čega više od 900 zahteva odobreno, a preko 230 odbijeno.

Tražioci azila i raseljena lica

Tokom prvih devet meseci 2021. godine, Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice zabeležio je 261 dobrovoljni povratak pripadnika etničkih manjina na Kosovo iz drugih zemalja, što predstavlja porast u odnosu na 245 osoba u istom periodu 2020. godine. Pedeset četvoro su bila deca.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova je u periodu od januara do septembra registrovalo 467 deportacija na Kosovo. Ministarstvo tvrdi da nema podataka o etničkoj pripadnosti povratnika.

Seksualna orijentacija i rodni identitet

Centar za ravnopravnost i slobodu lezbijske, gej, biseksualne i transrodne (LGBT) zajednice na Kosovu (CEL) u oktobru je izrazio zabrinutost zbog neadekvatne istrage o pretnjama i govoru mržnje protiv LGBT osoba i aktivista, pogotovo na društvenim medijima. CEL je u julu izvestio da su jednom LGBT aktivisti u Prištini prišla tri nepoznata napadača, koji su mu pljunuli u lice, vičući: „Ubićemo te“. U vreme pisanja ovog izveštaja policijska istraga je još bila u toku.

Sloboda medija 

U periodu od januara do septembra, Udruženje novinara Kosova zabeležilo je 18 slučajeva pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima i medijima. Najmanje devet slučajeva je bilo pod istragom u vreme pisanja ovog izveštaja, ali proces istrage i krivičnog gonjenja je spor.

U jednom od slučajeva radilo se o napadu na novinara Gazete Insajderi, Visara Durićija, koga su u februaru u Prištini fizički napala trojica nepoznatih napadača. Veruje se da je napad povezan sa njegovim tekstovima. Durićiju su usled napada polomljeni nos i zubi. Policija je u trenutku pisanja ovog izveštaja još uvek vodila istragu.

Ključni međunarodni akteri

Nakon tenzija i ograničavanja kretanja usled septembarske odluke kosovskih vlasti da uvedu meru uklanjanja srpskih tablica sa vozila koja ulaze na Kosovo, visoki predstavnik Evropske unije Žozep Borel pozvao je Kosovo i Srbiju na deeskalaciju, odnosno povlačenje specijalnih policijskih snaga i uklanjanje barikada, kao i mirovne snage pod vođstvom NATO-a da povećaju broj patrola. Kako se izveštava, strane su postigle kompromis krajem septembra, uz posredovanje specijalnog predstavnika EU, Miroslava Lajčaka.

U oktobarskom izveštaju o napretku Evropske komisije navodi se da je potrebno učiniti više da bi se efektivno garantovala prava manjina, uključujući Rome, Aškalije i raseljena lica, i da bi se osigurala rodna ravnopravnost u praksi. Nadalje se navodi da je i dalje prisutna zabrinutost u pogledu slobode izražavanja, uključujući pretnje i fizičke napade na novinare i javne klevetničke kampanje.