Skip to main content

Svetski Izveštaj 2016: Bosna i Hercegovina

Događaji 2015

Keynote

 
Afghan refugees in Greece
Twin Threats

How the Politics of Fear and the Crushing of Civil Society Imperil Global Rights

Uprkos obećanjima parlamenta da će izvršiti reforme, tokom 2015. godine nije bilo puno promjena po pitanju ljudskih prava za građane Bosne i Hercegovine. Teške poplave iz 2014. pogoršale su već sumorne ekonomske i socijalne izglede kad su u pitanju interno raseljena lica i lica koja su se nakon rata vratila kućama.

Novinari su i dalje ugroženi zastrašivanjem i prijetnjama. Organi vlasti nisu uspjeli ostvariti napredak po pitanju okončavanja diskriminacijskih ograničenja u vezi kandidature za političke funkcije od strane Jevreja, Roma i pripadnika drugih manjinskih grupa. Romi su još uvijek najugroženija skupina, podložna raširenoj diskriminaciji. Uz 20. obljetnicu genocida u Srebrenici naglašen je ograničen napredak po pitanju pravde za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

Etnička i vjerska diskriminacija

Vlada nije ostvarila nikakav napredak po pitanju vršenja izmjena ustava u cilju eliminacije etničke i vjerske diskriminacije u pogledu kandidature za tročlano predsjedništvo zemlje i za Dom naroda. Trenutno po ustavu kandidati za te institucije moraju biti iz jedne od tri glavne etničke skupine – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Evropski sud za ljudska prava je 2014. godine donio rješenje kojim se potvrđuje ranija presuda o tome da se tim ograničenjem u ustavu krši Evropska konvencija o ljudskim pravima.

Organi vlasti još jednom nisu izvršile izmjene glasačkog sistema u gradu Mostaru, koje je naložio Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Građani tog grada nisu bili u mogućnosti glasati na lokalnim izborima još od 2008.

Romi su i dalje najugroženija skupina u zemlji, te se suočavaju s raširenom diskriminacijom u pogledu zapošljavanja, obrazovanja i političke zastupljenosti. Nepostojanje besplatnog i univerzalnog sistema za unos u matične knjige rođenih znači da Romi nisu u matičnim knjigama u zemlji gdje se unose rođenja, smrti i brakovi. Time se ometa njihov pristup javnim uslugama, uključujući tu i zdravstvenu zaštitu.

Odgovornost za ratne zločine

Uz 20. godišnjicu genocida u Srebrenici naglašen je fokus na ograničenom napretku ka pravdi za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Iako je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasio 14 lica krivima za ratne zločine počinjene u Srebrenici, te iako se u Hagu nastavljaju suđenja navodnim planerima tog genocida, napredak na nacionalnim sudovima je ograničenijeg nivoa.

U vrijeme sačinjavanja ovog izvještaja, na međunarodnom tribunalu je bio u toku predmet odbrane u suđenju Ratku Mladiću, ratnom generalu bosanskih Srba. Mladić je optužen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući i one u Srebrenici. Krajem 2014, suci ICTY-a odobrili su zahtjev tužilaštva da se predmet ponovo otvori kako bi se iznijeli novi dokazi o masovnoj grobnici pronađenoj u selu Tomašica, u općini Prijedor, čije je izvođenje zaključeno u julu. Presuda na suđenju očekuje se u novembru 2017.

U julu, ratni predsjednik bosanskih Srba Radovan Karadžić, kojem se također sudi na međunarodnom tribunalu po velikom broju istih optužbi kao i Mladiću, zahtijevao je obnovu suđenja, navodeći kao razlog nepravičan tretman i proceduralne greške. Njegov zahtjev je odbačen, a suđenje mu je nastavljeno. Završna riječ održana je krajem septembra, a presuda se očekuje u prvom kvartalu 2016. godine.

Vlasti BiH još uvijek sporo rade na provedbi nacionalne strategije za ratne zločine, usvojene 2008. u cilju unaprjeđenja u procesuiranju domaćih ratnih zločina. Tužioci još uvijek nemaju dostatne kapacitete i sredstva za finansiranje, posebno na okružnom i kantonalnom nivou. Prema aktuelnim procjenama od strane Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, postoji preko 1.200 zaostalih neriješenih predmeta na sudovima u BiH, vezanih za nekoliko hiljada osumnjičenih lica.

Do septembra 2015. godine, Odjel za ratne zločine Državnog suda Bosne i Hercegovine ostvario je 15 presuda (3 oslobađajuće presude, 9 osuđujućih presuda, te 3 djelimično oslobađajuće presude) u prvostepenom postupku, u odnosu na 24 optuženih lica, te 18 presuda (1 oslobađajuća presuda, 15 osuđujućih presuda, te 2 djelimično oslobađajuće presude) na drugostepenom nivou u odnosu na 27 optuženih, čime je ukupni broj predmeta završenih otkako je sud počeo u potpunosti s radom 2005. godine porastao na 290. Tokom cijele 2015. godine, Željka Cvijanović, premijerka entiteta Republika Srpska, više puta je osporavala legitimnost državnog suda i državnog tužilaštva.

Državni sud kaznio je u junu dvojicu vojnika bosanskih Srba na 10 godina zatvora zbog silovanja tokom sukoba 1992-1995, te je izrekao vrlo značajnu presudu u kojoj je žrtvi dodijelio finansijsku kompenzaciju. Ranije su preživjele žrtve silovanja morale tražiti kompenzaciju putem građanskog postupka.

Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine je u februaru izmijenio kaznu izrečenu Miloradu Trbiću po pitanju njegove krivične presude za genocid, sa 30 godina na 20 godina zatvora. Trbić je bio među više desetina lica osuđenih za zlostavljanja u okviru ratnih zločina čije su presude poništene ili su im kazne ukinute od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nakon presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2013. u kojoj se kaže da su sudovi u Bosni i Hercegovini neispravno primjenjivali zakon koji nije bio na snazi tokom rata, u vrijeme kad su ta djela počinjena.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u augustu podiglo optužnicu protiv Nasera Orića i Sabahudina Muhića za ratne zločine vezane z ubistvo trojice zarobljenika tokom rata. U oktobru je Tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Đorđa Ristanića za ratne zločine počinjene nad više stotina Bošnjaka i Srba na teritoriji Brčkog.

Nacionalna sigurnost

Imad Al Husin, naturalizirani Bosanac iz Sirije priveden 2008. godine i dalje je u pritvoru na neodređeni rok po osnovu pitanja nacionalne sigurnosti, uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava iz 2012. po kojoj se od Bosne i Hercegovine zahtijeva da protiv njega podigne optužnicu, da ga pusti na slobodu ili da pronađe sigurnu treću zemlju u koju će on biti raseljen.

Zeyad Khalaf Al Gertani, državljanin Iraka, koji je u pritvoru bez optužnice, po osnovu pitanja nacionalne sigurnosti u periodu 2009- 2014, i dalje je pod nalogom za nadzor po kom mu je kretanje ograničeno u bosanskom gradiću Banovići i odvojen je od svoje porodice. U vrijeme sačinjavanja ovog izvještaja, uslove za njegovo puštanje razmatrao je Ustavni sud Bosne i Hercegovine.  

Sloboda medija

Novinari su i dalje suočeni s prijetnjama i zastrašivanjem. S julom mjesecom, nacionalno udruženje novinara zabilježilo je 52 predmeta kršenja slobode medija i izražavanja, uključujući i 4 fizička napada i prijetnje smrću, te 12 slučajeva prijetnji i vršenja pritiska. Lokalni i nacionalni politički organi vlasti miješaju se u rad novinara, podmećući određenim medijskim kućama lažne finansijske i druge upravne inspekcije. Reakcija države na te prijetnje i zastrašivanja je često nedjelotvorna, a policijske istrage rijetko daju rezultate.

Sloboda okupljanja i izražavanja

Nije ostvaren nikakav napredak po pitanju navoda da je policija u Sarajevu i Tuzli koristila prekomjernu silu tokom protesta u februaru 2014, kao i tokom naknadnog pritvaranja protestnika.

Sarajevski otvoreni centar, organizacija za prava lezbijske, gej, biseksualne i transrodne zajednice, dokumentirao je u prvih 9 mjeseci 2015. godine 75 slučajeva zločina iz mržnje i 6 slučajeva diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.. Nije bilo napretka u policijskoj istrazi o napadu iz 2014. na filmskom festivalu koji je organizirao Sarajevski otvoreni centar.

Ključni međunarodni akteri

Vijeće ministara je u augustu usvojilo strategiju za provedbu Konvencije Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2013. godine. Tom konvencijom stvara se sveobuhvatan pravni okvir za rješavanje svih aspekata nasilja nad ženama i djecom.

U aprilu, prilikom Međunarodnog dana Roma, Organizacija za sigurnost i saradnju (OSCE) u Evropi pozvala je na povećane napore od strane Bosne i Hercegovine u cilju okončavanja ekskluzije Roma. Iz te organizacije naglašeno je da bi institucije u Bosni i Hercegovini trebale odvojiti neophodna finansijska sredstva za provedbu akcionih planova OSCE-a za stambeni smještaj, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i zapošljavanje Roma.

Komitet za eliminaciju rasne diskriminacije Ureda visokog povjerenika za ljudska prava Ujedinjenih nacija je u svojim zaključnim napomenama pozvao Bosnu i Hercegovinu da izmijeni ustav , kao i izborni zakon, u cilju ukidanja diskriminacijskog tretmana po osnovu pripadnosti etničkim grupama. Pored toga, on je državu pozvao da osigura održivu reintegraciju povratnika i da se bori protiv direktne i indirektne diskriminacije protiv manjinskih povratnika.

U godišnjem izvještaju američkog Stejt Departmenta o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini, objavljenom u junu, osvijetljen je značajan broj navoda o mučenju i drugom surovom, neljudskom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Pored toga, u njemu se podvlače jako teški, a ponekad i po život opasni uslovi u zatvorima i pritvorskim centrima.

U svom izvještaju o godišnjem napretku Bosne i Hercegovine objavljenom u novembru, Evropska komisija osvijetlila je neadekvatan pravni i institucionalni okvir za poštivanje ljudskih prava, problem zastrašivanja novinara, pogoršanje uslova po pitanju slobode izražavanja, te tekuće prijetnje i napade na LGBTI zajednicu.