Odjel za ratne zločine pri Sudu Bosne i Hercegovine postigao je znatan napredak u izvođenju počinitelja ratnih zločina pred lice pravde. Ali, da bi povećao povjerenje javnosti, Odjel se mora više potruditi da svoj rad objasni građanima BiH, izjavio je Human Rights Watch u svom Izvještaju koji je danas objavljen.
Rat u Bosni, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, bio je karakteriziran masovnim ubistvima, silovanjima, rasprostranjenim uništavanjem i prisilnim raseljavanjem stanovništva. Pred Međunarodnim krivičnim sudom za prostor bivše Jugoslavije (ICTY), koji se prema planu zatvara 2010. godine, do kraja mandata će se suditi u predmetima protiv ograničenog broja visokorangiranih počinitelja ratnih zločina. Zato su potrebna djelotvorna krivična godnjenja pred domaćim sudovima kako bi se veliki broj preostalih počinitelja pozvao na odgovornost.
“Odjel za ratne zločine pri Sudu BiH pruža žrtvama okrutnih zločina počinjenih tokom rata važnu priliku da se uvjere da je pravda zadovoljena”, izjavila je Param-Preet Singh, savjetnica u Programu Human Rights Watcha za međunarodnu pravdu. “Rad Odjela ostvaruje efekat time što svojim pravičnim i djelotvornim sudskim postupcima sužava prostor nekažnjavanja u Bosni i Hercegovini.”
U Izvještaju na 61 stranici pod nazivom "Sužavanje prostora nekažnjavanja: suđenja pred Odjelom za ratne zločine pri Sudu BiH", data je ocjena rada Odjela u provođenju sudskih postupaka. Iako je relativno nova institucija, Odjel je do sada postigao znatan napredak u sudskim procesima, uključujući i postupak protiv 11 optuženika za učešće u genocidu u Srebrenici. Među drugim važnim rezultatima ovog Odjela su i uvođenje podrške svjedocima prije podizanja optužnice te uspostavljanje ureda za efikasnu odbranu koji pomaže okrivljenima tokom suđenja.
“Donatorske zemlje su uveliko doprinijele uspjehu Odjela”, izjavila je Singh. “Stalna podrška radu Odjela je ključna za izgradnju poštivanja prema vladavini zakona u Bosni.”
Uprkos ostvarenom napretku, Human Rights Watch je izrazio zabrinutost u pogledu nekih karakteristika rada Odjela koje bi mogle umanjiti njegovu djelotvornost. Naprimjer, postoji konfuzija u pogledu politike Tužilaštva u vezi sa izborom predmeta. Human Rights Watch je također sa zabrinutošću primijetio praksu vođenja zatvorenih sjednica te neadekvatna nastojanja Odjela da kroz kontakte s javnošću građanima koji su najviše pogođeni ratnim sukobom približi način svog rada.
“Nedostatak informacija o radu suda povlači za sobom opasnost od podrivanja povjerenja javnosti u tu instituciju”, izjavila je Singh. “Odjel mora više toga uraditi da bi građani Bosne i Hercegovine shvatili njegov rad.”
U Izvještaju se navode dostignuća u radu Odjela i daju preporuke za poboljšanje njegovog rada i prijenos stručnog iskustva na okružne i kantonalne sudove u BiH pred kojima će se suditi u većini predmeta ratnih zločina. Ovaj izvještaj se nadograđuje na Izvještaj Human Rights Watcha iz februara 2006. godine pod nazivom: “Traganje za pravdom: Odjel za ratne zločine u Bosni i Hercegovini”, u kojem je izvršena ocjena rada Odjela u toku faze njegove uspostave.
Odjel za ratne zločine je uspostavljen početkom 2005. godine kako bi se omogućila pravedna i djelotvorna suđenja u Bosni i Hercegovini. Osim što postupa u predmetima pokrenutim u Bosni i Hercegovini, pred Odjelom se također sudi i u predmetima protiv optuženih srednjeg i nižeg ranga koje je mu je ustupio Tribunal.. Do danas je ICTY Odjelu za ratne zločine ustupio pet svojih predmeta protiv devetorice optuženih.
Odjel je poslednji u nizu “hibridnih” tribunala kojima međunarodna zajednica pruža podršku, a čiji je cilj izvođenje pred lice pravde svih odgovornih za najteže zločine počinjene u toku rata. Među drugim primjerima su sudska vijeća uspostavljena prema Pravilu 64 na Kosovu te posebna sudska vijeća za suđenje u predmetima teških zločina u Istočnom Timoru.
Iako u Odjelu trenutno rade i međunarodne sudije i tužitelji koji pružaju pomoć u predmetima ratnih zločina, njihov broj će se smanjivati u relativno kratkom vremenskom periodu. Human Rights Watch je, između ostalog, preporučio i usvajanje fleksibilnog pristupa zadržavanju međunarodnih zaposlenika u skladu sa potrebama unutar generalnog okvira strategije zatvaranja haškog suda, kako bi Odjel za ratne zločine mogao biti efikasan u toku prijelaza na potpuno domaću instituciju.
