Hrvatska

Kako se Hrvatska približila priključenju Europskoj uniji koje se očekuje u srpnju 2013., zaštita ljudskih prava doživjela je ograničen pad. Hrvatske vlasti ostvarile su značajan korak naprijed u poboljšavanju domaćih suđenja za ratne zločine. Kršenja prava osoba s invaliditetom nastavljaju se. Programom stambenog zbrinjavanja Srba lišenih imovinskih prava tijekom rata pomoglo se samo dvama kućanstvima među više od tisuću kućanstava koja su ispunjavala uvjete za sudjelovanje, dok se sustav azila i dalje ne uspijeva nositi s rastućim brojem dolazaka, uglavnom iz Afganistana i Somalije.

Odgovornost za ratne zločine

U studenom je Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) poništilo osuđujuće presude iz 2011. godine dvojici hrvatskih generala, Anti Gotovini i Mladenu Markaču, za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene protiv Srba u Krajini 1995. godine.

Pred MKSJ-om 17. listopada započelo je suđenje ratnom vođi hrvatskih Srba Goranu Hadžiću, optuženom za ubijanje i deportaciju Hrvata i ostalih nesrba. Hadžić je posljednji od 161 optuženika izvedenih pred Tribunal koji postupno smanjuje opseg rada.

Krajem 2011. i početkom 2012. godine petnaest predmeta vezanih za ratne zločine preneseno je sa županijskih sudova mjesne nadležnosti na četiri suda određena za ratne zločine, a na sudovima mjesne nadležnosti, prema najnovijim podacima dostupnima u vrijeme pisanja ovog teksta, preostala su samo dva takva predmeta. Nakon prijenosa predmeta sudovi određeni za ratne zločine obustavili su procesuiranje nekoliko predmeta, posebno onih koji se odnose na Srbe, jer su se ta suđenja održavala u odsutnosti, što je bio razlog dugogodišnje zabrinutost u vezi s procesuiranjem ratnih zločina na sudovima mjesne nadležnosti.

U ožujku su uhićena petorica bivših pripadnika hrvatskih oružanih snaga pod sumnjom da su 1993. godine počinili zločine protiv Srba tijekom operacije Medački džep u selu Medak u istočnoj Hrvatskoj. Trojica su puštena na slobodu sljedećega dana nakon saslušanja, a u listopadu je sud pustio i četvrtog osumnjičenika, Josipa Krmpotića, vrativši tužiteljstvu na ispravak optužnicu koja ga je teretila da je zapovjedio pogubljenje četvorice ratnih zarobljenika. Za sada general Mirko Norac ostaje jedini visokopozicionirani dužnosnik osuđen za ratne zločine počinjene tijekom operacije.

Predsjedavajući sudac u procesu protiv Željka Gojaka, osuđenog u veljači 2012. za ratne zločine počinjene 1991. godine u blizini Karlovca, presudio je da to što je Gojak bio u vojnoj službi neće  doprinijeti smanjenju devetogodišnje zatvorske kazne koja mu je izrečena, što je promjena u sudskoj praksi u kojoj se sudjelovanje u hrvatskim oružanim snagama smatralo olakotnom okolnosti u presudama za ratne zločine.

Nastavljeno je suđenje bivšem zapovjedniku policijske postrojbe Tomislavu Merčepu, optuženom za zapovjednu odgovornost te u nekim slučajevima za izravno zapovijedanje nezakonitog pritvaranja, mučenja i ubojstva 53 pripadnika Jugoslavenske narodne armije 1991. godine. Prema tvrdnjama hrvatskih nevladinih organizacija troškove Merčepove obrane, koja prema najnovijim dostupnim podacima iz kolovoza iznosi gotovo 400.000,00 kuna (69.000,00 USD), plaća hrvatska vlada. Merčep je pušten iz pritvora na temelju zdravstvenih razloga u srpnju 2012.

Prava osoba s invaliditetom

U rujnu su dužnosnici Ministarstva socijalne politike i mladih zatvorili privatni dom za osobe s mentalnim teškoćama financiran iz državnog proračuna nakon otkrića teškog zlostavljanja, uključujući nedostatak hrane, korištenje samice te neodgovarajućih objekata za spavanje. Ministarstvo je preselilo svih 129 štićenika u druge ustanove u Hrvatskoj.

Nije postignut praktički nikakav napredak u provedbi Vladinog Glavnog plana deinstitucionalizacije iz 2011. godine. Broj osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama koje žive u ustanovama i dalje se zadržava na stabilnoj brojci od otprilike 9 000 ljudi, uz mali porast broja mjesta u programima za stanovanje i podršku u zajednici (425 u odnosu na otprilike 300 mjesta u 2010. godini) namijenjenih svim osobama s invaliditetom. Prema tvrdnjama nevladinih organizacija za osobe s invaliditetom Vlada je usmjerila veća sredstva udomiteljskim obiteljima za odrasle osobe s invaliditetom, no ta se vrsta smještaja još uvijek može smatrati oblikom institucionalizacije.

Hrvatska

Country Chapter

Hrvatska

Kako se Hrvatska približila priključenju Europskoj uniji koje se očekuje u srpnju 2013., zaštita ljudskih prava doživjela je ograničen pad. Hrvatske vlasti ostvarile su značajan korak naprijed u poboljšavanju domaćih suđenja za ratne zločine. Kršenja prava osoba s invaliditetom nastavljaju se.

Kako se Hrvatska približila priključenju Europskoj uniji koje se očekuje u srpnju 2013., zaštita ljudskih prava doživjela je ograničen pad. Hrvatske vlasti ostvarile su značajan korak naprijed u poboljšavanju domaćih suđenja za ratne zločine. Kršenja prava osoba s invaliditetom nastavljaju se. Programom stambenog zbrinjavanja Srba lišenih imovinskih prava tijekom rata pomoglo se samo dvama kućanstvima među više od tisuću kućanstava koja su ispunjavala uvjete za sudjelovanje, dok se sustav azila i dalje ne uspijeva nositi s rastućim brojem dolazaka, uglavnom iz Afganistana i Somalije.

Odgovornost za ratne zločine

U studenom je Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) poništilo osuđujuće presude iz 2011. godine dvojici hrvatskih generala, Anti Gotovini i Mladenu Markaču, za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene protiv Srba u Krajini 1995. godine.

Pred MKSJ-om 17. listopada započelo je suđenje ratnom vođi hrvatskih Srba Goranu Hadžiću, optuženom za ubijanje i deportaciju Hrvata i ostalih nesrba. Hadžić je posljednji od 161 optuženika izvedenih pred Tribunal koji postupno smanjuje opseg rada.

Krajem 2011. i početkom 2012. godine petnaest predmeta vezanih za ratne zločine preneseno je sa županijskih sudova mjesne nadležnosti na četiri suda određena za ratne zločine, a na sudovima mjesne nadležnosti, prema najnovijim podacima dostupnima u vrijeme pisanja ovog teksta, preostala su samo dva takva predmeta. Nakon prijenosa predmeta sudovi određeni za ratne zločine obustavili su procesuiranje nekoliko predmeta, posebno onih koji se odnose na Srbe, jer su se ta suđenja održavala u odsutnosti, što je bio razlog dugogodišnje zabrinutost u vezi s procesuiranjem ratnih zločina na sudovima mjesne nadležnosti.

U ožujku su uhićena petorica bivših pripadnika hrvatskih oružanih snaga pod sumnjom da su 1993. godine počinili zločine protiv Srba tijekom operacije Medački džep u selu Medak u istočnoj Hrvatskoj. Trojica su puštena na slobodu sljedećega dana nakon saslušanja, a u listopadu je sud pustio i četvrtog osumnjičenika, Josipa Krmpotića, vrativši tužiteljstvu na ispravak optužnicu koja ga je teretila da je zapovjedio pogubljenje četvorice ratnih zarobljenika. Za sada general Mirko Norac ostaje jedini visokopozicionirani dužnosnik osuđen za ratne zločine počinjene tijekom operacije.

Predsjedavajući sudac u procesu protiv Željka Gojaka, osuđenog u veljači 2012. za ratne zločine počinjene 1991. godine u blizini Karlovca, presudio je da to što je Gojak bio u vojnoj službi neće  doprinijeti smanjenju devetogodišnje zatvorske kazne koja mu je izrečena, što je promjena u sudskoj praksi u kojoj se sudjelovanje u hrvatskim oružanim snagama smatralo olakotnom okolnosti u presudama za ratne zločine.

Nastavljeno je suđenje bivšem zapovjedniku policijske postrojbe Tomislavu Merčepu, optuženom za zapovjednu odgovornost te u nekim slučajevima za izravno zapovijedanje nezakonitog pritvaranja, mučenja i ubojstva 53 pripadnika Jugoslavenske narodne armije 1991. godine. Prema tvrdnjama hrvatskih nevladinih organizacija troškove Merčepove obrane, koja prema najnovijim dostupnim podacima iz kolovoza iznosi gotovo 400.000,00 kuna (69.000,00 USD), plaća hrvatska vlada. Merčep je pušten iz pritvora na temelju zdravstvenih razloga u srpnju 2012.

Prava osoba s invaliditetom

U rujnu su dužnosnici Ministarstva socijalne politike i mladih zatvorili privatni dom za osobe s mentalnim teškoćama financiran iz državnog proračuna nakon otkrića teškog zlostavljanja, uključujući nedostatak hrane, korištenje samice te neodgovarajućih objekata za spavanje. Ministarstvo je preselilo svih 129 štićenika u druge ustanove u Hrvatskoj.

Nije postignut praktički nikakav napredak u provedbi Vladinog Glavnog plana deinstitucionalizacije iz 2011. godine. Broj osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama koje žive u ustanovama i dalje se zadržava na stabilnoj brojci od otprilike 9 000 ljudi, uz mali porast broja mjesta u programima za stanovanje i podršku u zajednici (425 u odnosu na otprilike 300 mjesta u 2010. godini) namijenjenih svim osobama s invaliditetom. Prema tvrdnjama nevladinih organizacija za osobe s invaliditetom Vlada je usmjerila veća sredstva udomiteljskim obiteljima za odrasle osobe s invaliditetom, no ta se vrsta smještaja još uvijek može smatrati oblikom institucionalizacije.

Nastavljena su nastojanja Hrvatskog sabora oko izmjene zakona vezanih za skrbništvo. No predložene promjene ograničile su se na djecu, unatoč potrebi za reformama u sustavu koji je krajem 2011. godine obuhvaćao gotovo 19 000 odraslih osoba lišenih poslovne sposobnosti, uključujući više od 16 000 osoba kojima je potpuno oduzeta mogućnost donošenja važnijih životnih odluka.

Povratak i reintegracija Srba

Tijekom posljednjih 6 mjeseci 2011. godine i prvih 6 mjeseci 2012. godine u Hrvatsku se vratilo samo 128 osoba srpske nacionalnosti, što je značajno smanjenje u odnosu na 479 povrataka ostvarenih tijekom istog razdoblja godinu dana ranije. Prema podacima Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u Hrvatskoj je krajem 2011. godine bilo 2 095 interno raseljenih osoba, no većina ih se sada uselila u svoje nove kuće ili su u postupku useljavanja.

Prema podacima iz rujna, više od dvije godine nakon početka programa kojim se Srbima lišenima stanarskog prava tijekom rata 1991.–1995. omogućuje kupovina stanova uz popust do 70%, kupovinu su obavila samo dva od ukupno 1 317 kućanstava koja su ispunjavala uvjete za sudjelovanje. UNHCR je slab odziv pripisao kompliciranim postupcima prijave i administrativnim procedurama. U vrijeme pisanja ovog teksta  u tijeku je bio rad na unaprjeđenju propisa radi bolje provedbe programa koji je započet u srpnju.

Vlada je postigla određeni napredak u osiguravanju smještaja povratnika u stanove u državnom vlasništvu. Od 8 930 odobrenih zahtjeva za takvu vrstu smještaja do kraja lipnja 2012. dodijeljeno je  8 047 stambenih jedinica. Od studenog 2011. do lipnja 2012. odobreno je 237 novih molbi, a najveća većina njih odnosila se na srpske obitelji.

Postignut je određeni napredak u obradi zahtjeva za priznavanje prava na mirovinu pripadnicima srpske nacionalnosti za rad u ratnom razdoblju u područjima koja su bila pod pobunjeničkom vlašću. Prema podacima UNHCR-a do kraja lipnja obrađeno je 27 090 zahtjeva (porast u odnosu na 23 568 zahtjeva obrađenih godinu dana ranije), premda ih je pozitivno riješeno samo 55% (pad u odnosu na prijašnjih 57%). Unatoč presudi Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom je proširen  standard za prihvatljive dokaze o godinama radnog staža, Visoki upravni sud koji u takvim slučajevima donosi konačnu odluku u žalbenom postupku i dalje zahtijeva evidenciju u mirovinskom fondu kao dokaz o radnom stažu.

Azil i migracija

Uz približavanje Hrvatske članstvu u EU-u porastao je broj osoba koje traže azil u zemlji. U prvih 9 mjeseci 2012. godine predane su 704 molbe za odobrenje azila, u odnosu na 807 molbi u 2011. U 2012. godini Hrvatska je odobrila azil za 11 ljudi, kao i 6 supsidijarnih zaštita, čime se ukupni broj slučajeva pružanja međunarodne zaštite od 2004. godine popeo na 64.

Hrvatska i dalje nema dovoljno smještanih kapaciteta za prihvat tražitelja azila. Država ne pruža besplatnu pravnu pomoć u prvostupanjskom postupku. No prema UNHCR-u, glavni problemi s kojima se tražitelji azila i nove izbjeglice u Hrvatskoj suočavaju još uvijek su nedostatak službi za njihovo zapošljavanje, obrazovanje i integraciju.

Sustavi za pružanje posebne pomoći sve većem broju djece-stranaca bez pratnje (173 u prvih devet mjeseci 2012.) i dalje su neodgovarajući. Skrbnicima koji se dodjeljuju svoj djeci-strancima bez pratnje nedostaju kapaciteti i smjernice koji bi im omogućili da djeluju u najboljem interesu svojih štićenika te nemaju sredstava za dobivanje prevoditeljske ili pravne pomoći (osim u postupcima žalbi na odluke o azilu).

Sloboda medija

Županijski sud u Dubrovniku odobrio je 14. rujna izručenje Vicdan Özerdem, turske novinarke za kojom je u Turskoj raspisana potjernica zbog optužbi za terorizam, nakon njezinog uhićenja u Dubrovniku. Hrvatski pučki pravobranitelj u rujnu je uputio pismo Ministarstvu pravosuđa s pozivom na obustavljanje izručenja, navodeći kao razlog kršenje UN-ove Konvencije protiv mučenja s obzirom na opasnost da Özerdem bude mučena u slučaju povratka u Tursku. Žalba protiv naloga za izručenje u trenutku pisanja ovog teksta bila je u tijeku.

U svibnju su predstavnik za slobodu medija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Europska federacija novinara izrazili zabrinutost zbog stegovnog postupka uz mogućnost otkaza koji je javna televizijska i radijska ustanova  HRT povela protiv Elizabete Gojan, novinarke i članice Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva. Taj postupak HRT-a uslijedio je nakon intervjua koji je Elizabeta Gojan dala njemačkom radiju Deutsche Welle u kojemu je kritizirala stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj.

Branitelji ljudskih prava

U srpnju 2012., nakon donošenja zakona o spajanju pet hrvatskih državnih institucija za ljudska prava 2011. godine, došlo je do spajanja Centra za ljudska prava i Ureda pučkog pravobranitelja. Ostale tri državne institucije za ljudska prava (uredi pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, pravobraniteljice za djecu i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom) po odluci nove vlade ostat će odvojeni najmanje do 2014.

Povorka ponosa za prava lezbijki, gej-muškaraca, biseksualnih i transrodnih osoba (LGTB), održana u lipnju u Splitu, protekla je bez incidenata nakon što je povorku održanu 2011. godine obilježilo nasilje anti-gej prosvjednika.

Ključni međunarodni čimbenici

Nakon više od 15 godina rada, u siječnju je OESS okončao svoju prisutnost u Hrvatskoj. Prestanak rada uslijedio je nakon višegodišnjeg smanjivanja opsega djelovanja u zemlji i ostavio je značajnu prazninu u praćenju domaćih suđenja za ratne zločine.

Hrvatska je nastavila pregovore za ulazak u EU predviđen za srpanj 2013. U Izvješću EU-a o monitoringu za Hrvatsku iz listopada 2012. primijećeno je da Hrvatska mora pojačati nastojanja vezana za izostanak kažnjavanja ratnih zločina, zaštitu srpske i romske manjine te ostvarivanje prava LGBT osoba.

Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) Vijeća Europe (VE) objavila je u rujnu svoje četvrto izvješće o Hrvatskoj, ističući pozitivne pomake u postizanju nepristranosti na suđenjima za ratne zločine te ulaganjima vezanima za nekretnine i mirovine radi poticanja povratka i reintegracije Srba. U izvješću je primijećeno da mnogi Romi još uvijek nemaju državljanstvo ili prijavu boravka u Hrvatskoj, da ih malo pohađa srednje škole, kao i to da se emigranti i izbjeglice suočavaju s mnogobrojnim preprekama u integraciji.

  • Kako se Hrvatska približila priključenju Europskoj uniji koje se očekuje u srpnju 2013., zaštita ljudskih prava doživjela je ograničen pad. Hrvatske vlasti ostvarile su značajan korak naprijed u poboljšavanju domaćih suđenja za ratne zločine. Kršenja prava osoba s invaliditetom nastavljaju se.

    Kako se Hrvatska približila priključenju Europskoj uniji koje se očekuje u srpnju 2013., zaštita ljudskih prava doživjela je ograničen pad. Hrvatske vlasti ostvarile su značajan korak naprijed u poboljšavanju domaćih suđenja za ratne zločine. Kršenja prava osoba s invaliditetom nastavljaju se. Programom stambenog zbrinjavanja Srba lišenih imovinskih prava tijekom rata pomoglo se samo dvama kućanstvima među više od tisuću kućanstava koja su ispunjavala uvjete za sudjelovanje, dok se sustav azila i dalje ne uspijeva nositi s rastućim brojem dolazaka, uglavnom iz Afganistana i Somalije.

    Odgovornost za ratne zločine

    U studenom je Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) poništilo osuđujuće presude iz 2011. godine dvojici hrvatskih generala, Anti Gotovini i Mladenu Markaču, za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene protiv Srba u Krajini 1995. godine.

    Pred MKSJ-om 17. listopada započelo je suđenje ratnom vođi hrvatskih Srba Goranu Hadžiću, optuženom za ubijanje i deportaciju Hrvata i ostalih nesrba. Hadžić je posljednji od 161 optuženika izvedenih pred Tribunal koji postupno smanjuje opseg rada.

    Krajem 2011. i početkom 2012. godine petnaest predmeta vezanih za ratne zločine preneseno je sa županijskih sudova mjesne nadležnosti na četiri suda određena za ratne zločine, a na sudovima mjesne nadležnosti, prema najnovijim podacima dostupnima u vrijeme pisanja ovog teksta, preostala su samo dva takva predmeta. Nakon prijenosa predmeta sudovi određeni za ratne zločine obustavili su procesuiranje nekoliko predmeta, posebno onih koji se odnose na Srbe, jer su se ta suđenja održavala u odsutnosti, što je bio razlog dugogodišnje zabrinutost u vezi s procesuiranjem ratnih zločina na sudovima mjesne nadležnosti.

    U ožujku su uhićena petorica bivših pripadnika hrvatskih oružanih snaga pod sumnjom da su 1993. godine počinili zločine protiv Srba tijekom operacije Medački džep u selu Medak u istočnoj Hrvatskoj. Trojica su puštena na slobodu sljedećega dana nakon saslušanja, a u listopadu je sud pustio i četvrtog osumnjičenika, Josipa Krmpotića, vrativši tužiteljstvu na ispravak optužnicu koja ga je teretila da je zapovjedio pogubljenje četvorice ratnih zarobljenika. Za sada general Mirko Norac ostaje jedini visokopozicionirani dužnosnik osuđen za ratne zločine počinjene tijekom operacije.

    Predsjedavajući sudac u procesu protiv Željka Gojaka, osuđenog u veljači 2012. za ratne zločine počinjene 1991. godine u blizini Karlovca, presudio je da to što je Gojak bio u vojnoj službi neće  doprinijeti smanjenju devetogodišnje zatvorske kazne koja mu je izrečena, što je promjena u sudskoj praksi u kojoj se sudjelovanje u hrvatskim oružanim snagama smatralo olakotnom okolnosti u presudama za ratne zločine.

    Nastavljeno je suđenje bivšem zapovjedniku policijske postrojbe Tomislavu Merčepu, optuženom za zapovjednu odgovornost te u nekim slučajevima za izravno zapovijedanje nezakonitog pritvaranja, mučenja i ubojstva 53 pripadnika Jugoslavenske narodne armije 1991. godine. Prema tvrdnjama hrvatskih nevladinih organizacija troškove Merčepove obrane, koja prema najnovijim dostupnim podacima iz kolovoza iznosi gotovo 400.000,00 kuna (69.000,00 USD), plaća hrvatska vlada. Merčep je pušten iz pritvora na temelju zdravstvenih razloga u srpnju 2012.

    Prava osoba s invaliditetom

    U rujnu su dužnosnici Ministarstva socijalne politike i mladih zatvorili privatni dom za osobe s mentalnim teškoćama financiran iz državnog proračuna nakon otkrića teškog zlostavljanja, uključujući nedostatak hrane, korištenje samice te neodgovarajućih objekata za spavanje. Ministarstvo je preselilo svih 129 štićenika u druge ustanove u Hrvatskoj.

    Nije postignut praktički nikakav napredak u provedbi Vladinog Glavnog plana deinstitucionalizacije iz 2011. godine. Broj osoba s intelektualnim i mentalnim teškoćama koje žive u ustanovama i dalje se zadržava na stabilnoj brojci od otprilike 9 000 ljudi, uz mali porast broja mjesta u programima za stanovanje i podršku u zajednici (425 u odnosu na otprilike 300 mjesta u 2010. godini) namijenjenih svim osobama s invaliditetom. Prema tvrdnjama nevladinih organizacija za osobe s invaliditetom Vlada je usmjerila veća sredstva udomiteljskim obiteljima za odrasle osobe s invaliditetom, no ta se vrsta smještaja još uvijek može smatrati oblikom institucionalizacije.

    Nastavljena su nastojanja Hrvatskog sabora oko izmjene zakona vezanih za skrbništvo. No predložene promjene ograničile su se na djecu, unatoč potrebi za reformama u sustavu koji je krajem 2011. godine obuhvaćao gotovo 19 000 odraslih osoba lišenih poslovne sposobnosti, uključujući više od 16 000 osoba kojima je potpuno oduzeta mogućnost donošenja važnijih životnih odluka.

    Povratak i reintegracija Srba

    Tijekom posljednjih 6 mjeseci 2011. godine i prvih 6 mjeseci 2012. godine u Hrvatsku se vratilo samo 128 osoba srpske nacionalnosti, što je značajno smanjenje u odnosu na 479 povrataka ostvarenih tijekom istog razdoblja godinu dana ranije. Prema podacima Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u Hrvatskoj je krajem 2011. godine bilo 2 095 interno raseljenih osoba, no većina ih se sada uselila u svoje nove kuće ili su u postupku useljavanja.

    Prema podacima iz rujna, više od dvije godine nakon početka programa kojim se Srbima lišenima stanarskog prava tijekom rata 1991.–1995. omogućuje kupovina stanova uz popust do 70%, kupovinu su obavila samo dva od ukupno 1 317 kućanstava koja su ispunjavala uvjete za sudjelovanje. UNHCR je slab odziv pripisao kompliciranim postupcima prijave i administrativnim procedurama. U vrijeme pisanja ovog teksta  u tijeku je bio rad na unaprjeđenju propisa radi bolje provedbe programa koji je započet u srpnju.

    Vlada je postigla određeni napredak u osiguravanju smještaja povratnika u stanove u državnom vlasništvu. Od 8 930 odobrenih zahtjeva za takvu vrstu smještaja do kraja lipnja 2012. dodijeljeno je  8 047 stambenih jedinica. Od studenog 2011. do lipnja 2012. odobreno je 237 novih molbi, a najveća većina njih odnosila se na srpske obitelji.

    Postignut je određeni napredak u obradi zahtjeva za priznavanje prava na mirovinu pripadnicima srpske nacionalnosti za rad u ratnom razdoblju u područjima koja su bila pod pobunjeničkom vlašću. Prema podacima UNHCR-a do kraja lipnja obrađeno je 27 090 zahtjeva (porast u odnosu na 23 568 zahtjeva obrađenih godinu dana ranije), premda ih je pozitivno riješeno samo 55% (pad u odnosu na prijašnjih 57%). Unatoč presudi Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom je proširen  standard za prihvatljive dokaze o godinama radnog staža, Visoki upravni sud koji u takvim slučajevima donosi konačnu odluku u žalbenom postupku i dalje zahtijeva evidenciju u mirovinskom fondu kao dokaz o radnom stažu.

    Azil i migracija

    Uz približavanje Hrvatske članstvu u EU-u porastao je broj osoba koje traže azil u zemlji. U prvih 9 mjeseci 2012. godine predane su 704 molbe za odobrenje azila, u odnosu na 807 molbi u 2011. U 2012. godini Hrvatska je odobrila azil za 11 ljudi, kao i 6 supsidijarnih zaštita, čime se ukupni broj slučajeva pružanja međunarodne zaštite od 2004. godine popeo na 64.

    Hrvatska i dalje nema dovoljno smještanih kapaciteta za prihvat tražitelja azila. Država ne pruža besplatnu pravnu pomoć u prvostupanjskom postupku. No prema UNHCR-u, glavni problemi s kojima se tražitelji azila i nove izbjeglice u Hrvatskoj suočavaju još uvijek su nedostatak službi za njihovo zapošljavanje, obrazovanje i integraciju.

    Sustavi za pružanje posebne pomoći sve većem broju djece-stranaca bez pratnje (173 u prvih devet mjeseci 2012.) i dalje su neodgovarajući. Skrbnicima koji se dodjeljuju svoj djeci-strancima bez pratnje nedostaju kapaciteti i smjernice koji bi im omogućili da djeluju u najboljem interesu svojih štićenika te nemaju sredstava za dobivanje prevoditeljske ili pravne pomoći (osim u postupcima žalbi na odluke o azilu).

    Sloboda medija

    Županijski sud u Dubrovniku odobrio je 14. rujna izručenje Vicdan Özerdem, turske novinarke za kojom je u Turskoj raspisana potjernica zbog optužbi za terorizam, nakon njezinog uhićenja u Dubrovniku. Hrvatski pučki pravobranitelj u rujnu je uputio pismo Ministarstvu pravosuđa s pozivom na obustavljanje izručenja, navodeći kao razlog kršenje UN-ove Konvencije protiv mučenja s obzirom na opasnost da Özerdem bude mučena u slučaju povratka u Tursku. Žalba protiv naloga za izručenje u trenutku pisanja ovog teksta bila je u tijeku.

    U svibnju su predstavnik za slobodu medija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Europska federacija novinara izrazili zabrinutost zbog stegovnog postupka uz mogućnost otkaza koji je javna televizijska i radijska ustanova  HRT povela protiv Elizabete Gojan, novinarke i članice Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva. Taj postupak HRT-a uslijedio je nakon intervjua koji je Elizabeta Gojan dala njemačkom radiju Deutsche Welle u kojemu je kritizirala stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj.

    Branitelji ljudskih prava

    U srpnju 2012., nakon donošenja zakona o spajanju pet hrvatskih državnih institucija za ljudska prava 2011. godine, došlo je do spajanja Centra za ljudska prava i Ureda pučkog pravobranitelja. Ostale tri državne institucije za ljudska prava (uredi pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, pravobraniteljice za djecu i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom) po odluci nove vlade ostat će odvojeni najmanje do 2014.

    Povorka ponosa za prava lezbijki, gej-muškaraca, biseksualnih i transrodnih osoba (LGTB), održana u lipnju u Splitu, protekla je bez incidenata nakon što je povorku održanu 2011. godine obilježilo nasilje anti-gej prosvjednika.

    Ključni međunarodni čimbenici

    Nakon više od 15 godina rada, u siječnju je OESS okončao svoju prisutnost u Hrvatskoj. Prestanak rada uslijedio je nakon višegodišnjeg smanjivanja opsega djelovanja u zemlji i ostavio je značajnu prazninu u praćenju domaćih suđenja za ratne zločine.

    Hrvatska je nastavila pregovore za ulazak u EU predviđen za srpanj 2013. U Izvješću EU-a o monitoringu za Hrvatsku iz listopada 2012. primijećeno je da Hrvatska mora pojačati nastojanja vezana za izostanak kažnjavanja ratnih zločina, zaštitu srpske i romske manjine te ostvarivanje prava LGBT osoba.

    Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) Vijeća Europe (VE) objavila je u rujnu svoje četvrto izvješće o Hrvatskoj, ističući pozitivne pomake u postizanju nepristranosti na suđenjima za ratne zločine te ulaganjima vezanima za nekretnine i mirovine radi poticanja povratka i reintegracije Srba. U izvješću je primijećeno da mnogi Romi još uvijek nemaju državljanstvo ili prijavu boravka u Hrvatskoj, da ih malo pohađa srednje škole, kao i to da se emigranti i izbjeglice suočavaju s mnogobrojnim preprekama u integraciji.