Skip to main content

Kosovo: Odobriti Specijalni sud za teška zlostavljanja

Parlament treba da odobri i produženje Pravne misije EU

(Brisel) – Parlament Kosova treba da odobri osnivanje specijalnog suda koji bi se nalazio u inostranstvu i koji bi sudio za ratne zločine i druga teška krivična dela koja su, kako se navodi, počinjena tokom rata na Kosovu u periodu 1998-1999, saopšteno je danas iz organizacije Hjuman Rajts Voč (Human Rights Watch). Parlament takođe treba da pristane na produženje mandata Misije Evropske unije za vladavinu prava (EULEX) i da joj omogući da nastavi s istragama i suđenjima za teške i politički osetljive zločine na Kosovu.

EU traži produženje mandata EULEX-a i osnivanje specijalnog suda u okviru pravosudnog sistema Kosova, ali sa specijalnim većem koje bi se nalazilo u nekoj od država-članica EU. Parlament Kosova planira da razmotri taj predlog pre nego što bude raspušten zbog izbora, planiranih za maj 2014.

“Predlog za osnivanje specijalnog suda i produženje pravne misije EU predstavlja šansu Kosova za unapređivanje pravde i individualne odgovornosti za vrlo teške zločine,” izjavila je Lote Lajht (Lotte Leicht), direktor za EU pri organizaciji Hjuman Rajts Voč. „Parlament treba da glasa za taj predlog da pokaže da vladavinu prava shvata ozbiljno i da je opredeljen za ostvarivanje pravde za teška zlostavljanja.”

Prema predlogu koji je iznet pred parlamentom, sedište specijalnog suda biće na Kosovu, ali postupci će se voditi pred specijalnim većem u inostranstvu. Posebna sudska veća baviće se podnescima i osetljivom dokumentacijom, a u njima će raditi međunarodno osoblje. EULEX će imenovati sudije i tužioce. Ako parlament da odobrenje za taj sud, moraće i da usvoji nove zakone, a možda i da izmeni ustav da se omogući osnivanje i rad specijalnih sudskih veća.

Prema tom predlogu, međunarodne sudije i tužioci u okviru proširene misije EULEX-a biće „integrisani“ u kosovske institucije. Sudije i tužioci EULEX-a, uz određene izuzetke, neće preuzimati nove predmete. Kada sudije EULEX-a budu radile u mešovitim većima, sudije s Kosova, ponovo uz određene izuzetke, bile bi u većini. Ti izuzeci u predlogu nisu detaljno razrađeni, ali bi trebali obuhvatiti sve predmete vezane za ratne zločine, terorizam, organizovani kriminal i tešku korupciju, kaže se u organizaciji Hjuman Rajts Voč.

Uprkos napretku, pravosudni sistem na Kosovu i dalje je slab, uz neadekvatnu bezbednost sudija, sudskog osoblja, tužilaca i podnosilaca tužbi. Posebno zabrinjava to što ne postoje adekvatne mere za zaštitu svedoka i zbog toga je potreba da se formira veće sa sedištem u EU od posebne važnosti.

Pošto pravosudni sistem Kosova nije mogao da pruži zaštitu svedocima u osetljivim predmetima, čak i uz međunarodno angažovanje, EU je 2011. godine osnovao specijalnu istražnu operativnu grupu za vođenje kriminalističke istrage o navodno počinjenim zločinima navedenim u izveštaju Saveta Evrope iz 2010, koji je sastavio švajcarski senator Dik Marti (Dick Marty).

Raniji postupci za ratne zločine vođeni na Kosovu i pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) bili su ometani zbog pretnji, pa čak i smrti svedoka.

Kako bi se zaštitilo svedoke i informacije, operativna grupa ima sedište u Briselu i zapošljava samo međunarodno osoblje.

U Martijevom izveštaju su neki pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova, albanske pobunjeničke grupe za vreme rata, optuženi za otmice, premlaćivanja, pogubljenja po kratkom postupku, a u nekim slučajevima i za prisilno vađenje ljudskih organa na teritoriji Albanije. Prema Martijevom izveštaju, žrtve su bile većinom Srbi i Romi s Kosova, ali među njima je bilo i Albanaca za koje se sumnjalo da su pre ili tokom rata sarađivali sa srpskim vlastima, kao i pripadnika suparničkih oružanih grupa. Posle rata, neke vođe te pobunjeničke grupe počeli su da se bave politikom i sada su na visokim položajima.

Prema predlogu, taj specijalni sud bi sudio u krivičnim postupcima pokrenutim na osnovu rada specijalne operativne grupe. U operativnoj grupi kažu da se istraga privodi kraju, ali još uvek nije objavljeno da li će podizati optužnice. Optužnice delimično zavise od osnivanja suda koji bi radio van Kosova, ali pod kosovskom jurisdikcijom, gde će se svedoci osećati dovoljno bezbedno da mogu da svedoče. Među optuženima mogli bi da budu neki istaknuti kosovski političari.

Pored EU, i Sjedinjene Države su izrazile podršku osnivanju specijalnog suda sa sedištem u inostranstvu, rekavši da bi se time Kosovu pomoglo u izgradnji „međunarodnog kredibiliteta“. SAD su pomogle u finansiranju specijalne istražne operativne grupe i poslale su jednog bivšeg visokog zvaničnika da radi kao glavni tužilac. Američke i evropske diplomate kažu da će se Savet bezbednosti UN-a baviti tim pitanjem ukoliko parlament Kosova odbaci specijalni sud.

“Osnivanje tog specijalnog suda van Kosova je od ključne važnosti za integritet i kredibilitet procesa,” izjavila je Lote Lajht. „S obzirom na poznate podatke u vezi sa zastrašivanjem i smrću svedoka, verovatno se niko ko raspolaže informacijama ne bi osećao bezbedno da svedoči na Kosovu.”

Hjuman Rajts Voč dokumentovao je sistematske ratne zločine počinjene od strane srpskih i jugoslovenskih snaga tokom rata 1998-99, uključujući prisilne deportacije, silovanje i ubistva. Iako su se nekim predmetima bavili MKSJ i sud za ratne zločine u Srbiji, potrebno je mnogo više da bi se pred lice pravde izveli odgovorni za najteže zločine iz ratnog doba, kažu u organizaciji Hjuman Rajts Voč.

Od osnivanja EULEX-a 2008. godine, njegovi međunarodni tužioci i sudije imaju centralnu ulogu u istragama, krivičnom gonjenju i suđenjima u predmetima koji se odnose na javne zvaničnike, ratne zločine i korupciju na Kosovu. Međutim, pošto njegov mandat ističe u junu, vlasti Kosova i neki zvaničnici EU tvrde da bi misija trebala smanjiti obim svog delovanja, odustati od direktne nadležnosti za istrage i suđenja, i imati više savetodavnu ulogu.

Međutim, u januaru je 17 međunarodnih sudija iz misije EULEX reklo da međunarodni pravnici treba da ostanu nadležni za ratne zločine, organizovani kriminal i korupciju na Kosovu. “Verujemo da još uvek nismo došli u fazu u kojoj bi trebalo da se kompleksniji i veoma osetljivi predmeti, poput ratnih zločina, teške korupcije i organizovanog kriminala, potpuno predaju domaćem pravosuđu,” napisale su te sudije šefu Izvršnog sektora EULEX-a.

Hjuman Rajts Voč takođe smatra da bi, u predlogu koji je pred parlamentom, predmeti koji se odnose na ratne zločine, organizovani kriminal i tešku korupciju trebali da spadaju u izuzetke od principa „bez novih predmeta“, kao i od principa po kojem bi većina sudija u većima bila s Kosova. Tužioci EULEX-a treba da i dalje rade na krivičnom gonjenju u tim predmetima pred većima u kojima su većina sudije EULEX-a.

U okviru sporazuma o budućem mandatu EULEX-a na Kosovu, prioritet vlasti i EU  takođe treba da bude poboljšanje zaštite i bezbednosti svedoka u celom pravosudnom sistemu, u okviru ukupnog jačanja vladavine prava na Kosovu, kaže se u organizaciji Hjuman Rajts Voč.

“Kosovo je prešlo veliki put u 15 godina od rata,” rekla je Lote Lajht. “Međutim, kada međunarodne sudije na Kosovu kažu da pravosudni sistem nije spreman za rad na osetljivim predmetima, parlament Kosova treba da sluša i da postupa u ime naroda Kosova u cilju unapređivanja zaštite i pravde.” 

Your tax deductible gift can help stop human rights violations and save lives around the world.