V. Administrativna situacija u Odjelu za ratne zločineA. Sve veći fokus na tranziciju na domaće organeKompetentna i efikasna administracija je neophodna svakom sudu da bi bio djelotvoran. Potreba za djelotvornom administracijom jo je veća kada se radi o kompleksnim postupcima koji se vode po optunicama za masivne zločine, u kojima će se pojaviti veliki broj svjedoka i rtava i u nekim slučajevima nekoliko optuenih. U Međunarodnom krivičnom sudu za ratne zločine počinjene na prostoru bive Jugoslavije i u Ruandi postoji neovisno tijelo, Ured registrara, koji rjeava administrativne izazove koji su povezani sa vođenjem takvih postupaka. Između ostalog, Ured registrara pri hakom tribunalu je nadlean za vođenje svakodevnog rada u sudnicama, podnoenje i distribuciju dokumenata, raspored suđenja i pruanje administrativne podrke raspravnim vijećima i Tuilatvu. Na taj način Ured registrara je «maina» tribunala koja prua osnovnu podrku drugim dijelovima za pravilno funkcioniranje.163 Da bi se razvio dugoročan odriv kapacitet pravosudnih institucija u BiH nadlenih za procesuiranje ratnih zločina i organiziranog kriminala u skladu sa međunarodnim standardima pravičnog suđenja, krajem 2004. godine Visoki predstavnik i Predsjednitvo BiH su potpisali sporazum kojim se uspostvalja neovisan Ured registrara pri Sudu BiH.164 Prema tom sporazumu imenovan je međunarodni registrar sa mandatom u trajanju od pet godina, bez mogućnosti njegovog produenja, sa zadatkom praćenja vođenja odjela za ratne zločine i organizirani kriminal i razvoj organa koji su s njima povezani, uključujući i tuilatvo, zatitu i podrku svjedocima i informiranje javnosti.165 Iako se u dokumentu ističe značaj tranzicije, on ne sadri odredbe o njenoj realizaciji. U septembru 2006. godine su Visoki predstavnik i Predsjednitvo BiH postigli novi sporazum za Ured registrara.166 Za razliku od prethodnog dokumenta, sporazum prua pravnu osnovu za prenos osoblja na domaće institucije.167 Sporazum obuhvata «strategiju integriranja» sa fokusom na tranziciju pravosudnih institucija u BiH sa međunarodnog na kvalificirano domaće osoblje i postepeno preuzimanje finansijske podrke Dravnom sudu od strane bh. organa. Cilj strategije se odnosi na osiguranje kompetentnog i odrivog domaćeg kapaciteta na Sudu i u Tuilatvu Bosne i Hercegovine. Stoga su u novom sporazumu utvrđeni detalji inkorporacije bitnih funkcija Ureda registrara u odgovarajuće domaće institucije i konačno zatvaranje Ureda registrara po zavretku njegovog mandata, koji je planiran za kraj 2009. godine. Sporazumom se uspostavlja Vijeće za tranziciju, to jeste, savjetodavno tijelo sa mandatom da koordinira tranziciju Ureda registrara u domaće institucije. Vijeće ima nekoliko nadlenosti u izvrenju svog mandata, kao naprimjer, pruanje pomoći u pripremi i implementaciji prijedloga tranzicije ovlasti Ureda registrara na odgovarajuće domaće tijelo u vezi sa zatitom svjedoka. Osim toga, Vijeće za tranziciju koordinira i priprema zakonske amandmane koji su potrebni za provođenje tranzicije ovlasti Ureda registrara i integriranje domaćeg osoblja u institucije u Bosni.168 Upravni odbor, interno tijelo Ureda registrara, omogućava realizaciju «strategije integracije» i tranziciju Ureda registrara. Njegova ovlatenja se odnose na zapoljavanje, određivanje visine naknade za rad, koordinaciju sa donatorima i mobiliziranje sredstava.169 Sporazumom su također podijeljene nadlenosti Ureda registrara na dva registrara: jedan je nadlean za administraciju Odjela za organizirani kriminal i ratne zločine (registrar suda), a drugi za posebne odjele za ratne zločine i organizirani kriminal pri Tuilatvu (registrar Tuilatva). Odvojene pozicije odraavaju zakonsku i operativnu separaciju između suda i Tuilatva.170 Bh. građani trebaju popuniti ove pozicije, s tim da postoji odredba koja omogućava imenovanje postojećeg međunarodnog člana osoblja na period od najvie godinu dana. Trenutno je dravljanin BiH registrar suda171, a registrar Tuiteljstva je osoba iz strane zemlje.172 Pozdravljamo sve veći fokus na tranziciju administrativne strukture suda na domaće organe. U svjetlu značaja osiguranja toga da se kompleksni predmeti ratnih zločina procesuiraju na način koji je konsistentan sa međunarodnim standardima pravičnog suđenja, vrlo je bitna neosjetna tranzicija administrativnih funkcija Ureda registrara na domaće organe. Osim toga, uspostavljanjem okvira tranzicije na domaće organe, novim sporazumom se objezbjeđuje mjera transparentnosti u pogledu toga kako se obaveza prema tranziciji realizira u praksi. B. Situacija u pogledu upravljanja sudomOptimiziranje pravosudnih resursa putem efikasnog upravljanja sudom osnovno je za očuvanje prava optuenih na pravično suđenje, kao i prava na suđenje bez odlaganja. Otkako je počeo s radom u martu 2005. godine, Odjel za ratne zločine postie konstantan napredak u provođenju suđenja. Naprimjer, u toku 2005. godine odrana su tri suđenja, donesena je jedna prvostepena odluka i jedna drugostepena kojom je djelimično ukinuta prvostepena presuda. Za razliku od toga, u periodu od januara do kraja septembra 2006. godine pred Odjelom za ratne zločine je započelo suđenje po deset optunica podignutih protiv 21 optuenog, među kojima je i optunica podignuta protiv 11 optuenih za genocid. Donesene su tri prvostepene presude, od kojih je protiv dvije uloena alba, i donesena je jedna pravomoćna presuda.173 Urađeno je u praksi nekoliko stvari da bi se dalje povećala efikasnost suđenja i cjelokupna komunikacija među sudijama Odjela za ratne zločine. O ovim inicijativama se detaljnije govori u daljnjem tekstu izvjetaja. 1. Mjere za poboljanje efikasnostiRigorozan raspored suđenja je bitan aspekt djelotvornog upravljanja sudom, pod uvjetom da su druga prava optuenika na pravično suđenje ispotovana (naprimjer, pravo optuenog da ima na raspolaganju adekvatno vrijeme i prostorije za pripremu svoje odbrane). Da bi se promovirala efikasnost postupka, prema procjenama suda, vijeće bi trebalo u idealnoj situaciji potroiti oko dvanaest estosatnih radnih dana mjesečno (72 sata) na suđenje ili druge rasprave.174 To je jednako tome kada bi sudsko vijeće troilo oko 73 do 76 posto svog radnog vremena na sudu.175 Međutim, nijedan od četiri vijeća pred kojima su se vodili postupci u periodu od aprila do juna 2006. godine nije ispunio normu od 72 sata mjesečno u sudnici i samo je jedno o pet sudskih vijeća prelo normu u julu i septembru 2006. godine.176 Faktori koji objanjavaju razliku između planirane norme i stvarnog broja sati provedenog u sudnici mogu da sadavaju uključenost sudija u preliminarna pitanja, rasprave i izradu nacrta presuda te prekide u toku suđenja da bi se stranama dalo vrijeme da pripreme ili da odgovore na podneske.177 Također su se javila i neka nova pravna pitanja u ranim fazama suđenja koja su zahtijevala vrijeme van suda za njihovo rjeavanje.178 Drugi faktor koji je moda utjecao na raspored suđenja je činjenica da Zakon o krivičnom postupku zahteva samo od predsjedavajućeg vijeća da odrava sasluanja jednom u 30 dana.179 Da bi se rijeili ti izazovi, utvrđen je ad hoc sistem bolje koordinacije zakazivanja suđenja i povećanja efikasnosti. Za sada ne postoji centralizirani mehanizam zakazivanja suđenja.180 Iako predsjedavajući vijeća ima ovlatenje da zakae suđenje, iz praktičnih razloga sudije vre konsultacije sa imenovanim slubenikom suda, stranama i drugim članovima sudskog vijeća u cilju pripreme plana suđenja. Osim toga, Odjel za sudsku upravu prati zakazivanje i raspored svih suđenja, sumira te informacije i podnosi izvjetaje predsjedniku suda, sudijama i slubenicima suda kako bi se odrala konsistentnost u zakazivanju svih suđenja.181 Druge sudije mogu koristiti te informacije da bi uporedili duinu vremena koje njihova vijeća provode u sudnici i da bi mijenjali zakazivanje suđenja prema potrebi. Druga strategija povećanja efikasnosti odnosi se na veće koritenje statusnih konferencija. Statusna konferencija je sastanak strana u postupku prije odravanja suđenja pred sudskim vijećem na kojem se rjeavaju preliminarna pitanja prije početka suđenja. Iako to nije zakonski utvrđeno, većina sudskih vijeća odrava statusne konferencije za rjeavanje pitanja i zakazivanje ročita.182 U jednom predmetu, naprimjer, sudsko vrijeće je odralo nekoliko statusnih konferencija kako bi optuba i odbrana mogli postići saglasnost oko prihvatljivosti činjenica do kojih je doao haki tribunal.183 Postizanje saglasnosti oko takvih činjenica prije suđenja znači da strane nisu morale iznositi dokaze u vezi s tim činjenicama, za to bi inače trebalo puno dragocjenog vremena pred sudom. Sudska vijeća također sve vie koriste statusne konferencije skupa sa stranama da bi dola do informacija u vezi sa proceduralnim pitanjima (kao to su pitanja koja se odnose na otkrivanje dokaza, prijevod itd.), da bi utvrdila rokove za rjeavanje tih pitanja i dugoročan raspored odravanja ročita. Ove novine predstavljaju vane inicijative čiji je cilj povećanje efikasnosti rada suda. Kompleksnost predmeta ratnih zločina podrazumijeva i to da postupci pred sudom mogu biti vrlo dugi, to podvlači značaj odravanja efikasnosti u procesuiranju tih slučajeva. Očekujemo primjenu dodatnih mjera kojim će se povećati efikasnost suda, uključujući i dalje poboljanje zakazivanja ročita, dok će se pritom voditi računa o pravima optuenih na pravično suđenje. 2. Komunikacija među sudijamaKao nova institucija, jedan od izazova sa kojima se Odjel suočava odnosi se na nepostojanje pravnih principa za Odjel od kojih bi sudije mogle poći kada se susreću sa kompleksnim materijalnim i procesnim pravnim pitanjima. Da bi se optimizirali pravosudni resursi, vano je graditi spoznaju i komunikaciju među raznim sudskim vijećima o novinama u jurisprudenciji Odjela. Poznavanje presuda drugih sudskih vijeća i njihovih aktivnosti moe pomoći sudijama da utvrde i usavre odgovore na često nova pravna pitanja koja se javljaju u postupcima koji se vode po optunicama za ratne zločine. Takve spoznaje mogu također utjecati na konsistentnost, gde priliči, u smislu toga kako se tim pitanjima pristupa. Da bi se olakala komunikacija sa Sudom BiH, Odjel za sudsku upravu je nedavno uveo elektronsku bazu podataka o potvrđenim optunicama, materijalnim odlukama i presudama koje su donijeli odjeli za organizirani kriminal i ratne zločine. Baza podataka sadri dokumente i na engleskom i na bosanskom-hrvatskom-srpskom i pretrage se mogu u potpunosti vriti na tim jezicima. Iako je tek nedavno instalirana, rezultati pokazuju da sudsko osoblje vrlo često, uveliko koristi bazu podataka.184 Zaista, ova sveobuhvazna baza podataka je prepoznata kao bitan instrument koji omogućava komunikaciju među sudijama.185 Kao takva, baza podataka moe pomoći u izgradnji jake jurisprudencije u kompleksnim sudskim postupcima. 163 David Tolbert, Reflections on the ICTY Registry, Journal of International Criminal Justice, vol.2, juni 2004., str. 480-485. 164 Sporazum između Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i Bosne i Hercegovine o formiranju Ureda registrara za Odjel I za ratne zločine i Odjel II za organizirani kriminal, ekonomski kriminal i korupciju Krivičnog i Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine i za Poseban odjel za ratne zločine i Poseban odjel za organizirani kriminal, ekonomski kriminal i korupciju pri Tuilatvu Bosne i Hercegovine, 1. decembar 2004., http://www.registrarbih.gov.ba/files/docs/Old_Registry_Agreement_-_eng.pdf (konsultirano 27. januara 2007) (Prvi sporazum o Uredu registrara). 165 Osim toga, Sporazumom se predviđa stvaranje Komiteta za nadzor u čijem su sastavu domaći i međunarodni eksperti koji će, između ostalog, savjetovati donatorske zemlje o implementaciji projekta za Odjel za ratne zločine, odravati saradnju sa domaćim i međunarodnim nevladinim organizacijama u vezi sa stratekim pitanjima i davati ocjene o nezavisnosti i funkcioniranju organa Odjela. Međutim, ovaj mehanizam nadzora nije nikad uspostavljen i Ured registrara je jednostavno preuzeo te funkcije. Vidjeti Prvi Sporazum o Uredu registrara, član 1-3. Telefonski intervju Human Rights Watch-a sa osobljem suda, Sarajevo, 27. decembar 2006. 166 Sporazum između Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i Bosne i Hercegovine o formiranju Ureda registrara za Odjel I za ratne zločine i Odjel II za organizirani kriminal, ekonomski kriminal i korupciju Krivičnog i Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine i za Poseban odjel za ratne zločine i Poseban odjel za organizirani kriminal, ekonomski kriminal i korupciju pri Tuilatvu Bosne i Hercegovine, kao i o formiranju Vijeća za tranziciju, koji zamjenjuje Sporazum o Uredu registrara od 1. decebra 2004. godine i njegov Aneks, 26. septembar, 2006, http://www.registrarbih.gov.ba/files/docs/New_Registry_Agreement_-_eng.pdf (konsultirano 27. januara 2007.) (Novi Sporazum o Uredu registrara). 167 Intervju Human Rights Watch-a sa osobljem suda, Sarajevo, 3. oktobar 2006. 168 Vijeće za tranziciju je sastavljeno od Predsjednika suda, Glavnog tuitelja, Registrara, Predsjednika Visokog sudskog i tuiteljskog vijeća, Ministra finansija i trezora i Ministra pravde Bosne i Hercegovine i Direktora Direkcije za evropske integracije. Te promatrače su imenovali Ured visokog predstavnika i Predsjednitvo BiH; finansijski i donatori opreme dostavljaju imena kandidata na razmatranje. Vidjeti Novi sporazum o Uredu registrara, čl. 4. 169 Novi sporazum o Uredu registrara, čl. 5. 170 Drugi izvjetaj Ureda registara, str. 3. 171 Ranije imenovani međunarodni registrar je podnio ostavku sudu u martu 2006. godine, i u ostavci je naveo da tempo procesa tranzicije vie ne zahtijeva međunarodnog registrara. Balkan Investigative Reporting Network, All change for Bosnias registrar, Justice Report, 13. septembar 2006. 172 Ured registrara je u postupku odabira adekvatnog domaćeg kandidata za tu poziciju. Intervju Human Rights Watch-a sa osobljem suda, Sarajevo, 3. oktobar 2006. 173 Drugi izvjetaj Ureda registara, str. 29-30. 174 Drugi izvjetaj Ureda registara, str. 33. 175 Odjel I za ratne zločine i Odjel II za organizirani kriminal, ekonomski kriminal i korupciju Krivičnog i Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine i Poseban odjel za ratne zločine i Poseban odjel za organizirani kriminal, ekonomski kriminal i korupciju Tuilatva Bosne i Hercegovine, Kvartalni izvjetaj Ureda registrara, juni 2006, http://www.registrarbih.gov.ba/files/docs/JUNE_06_REPORT_FINAL.pdf (konsultirano 27. januara 2007.), str. 27 (Prvi izvjetaj Ureda registara). 176 Prvi izvjetaj Ureda registara, str. 27; Drugi izvjetaj Ureda registara, str. 33. 177 Prvi izvjetaj Ureda registara, p. 27. 178 Intervju Human Rights Watch-a sa osobljem suda, Sarajevo, 2. oktobar 2006. 179 Čl. 251(3); Intervju Human Rights Watch-a sa osobljem Posebnog odjela za ratne zločine, Sarajevo, 27. septembar2006. 180 Odravanje centraliziranog rasporeda suđenja zahtijeva ire razumijevanje predmeta i pitanja tokom postupka kako bi se preciznije zakazivala suđenja. Konačan cilj je da se utvrdi praksa zakazivanja suđenja jednog za drugim koliko je god to moguće da bi se minimizirala odgađanja. Telefonski intervju Human Rights Watch-a sa osobljem suda, Sarajevo, 5. decembar 2006. 181 E-mail osoblja suda, Sarajevo, Human Rights Watch-u, 5. decembar2006. 182 Zasebni intervjui Human Rights Watch-a sa dva predstavnika suda, Sarajevo, 29. septembar i 2. oktobar 2006.; e-mail od osoblja suda, Sarajevo, Human Rights Watch-u, 5. decembar 2006. 183 Balkan Investigative Reporting Network, Mandic: Fourth status conference scheduled, Justice Report, 13. oktobar 2006. 184 E-mail od osoblja suda, Sarajevo, Human Rights Watch-u, 7. decembar2006. Baza podataka također ima i napredno pretraivanje koje korisniku omogućava da smanji pretragu preko, naprimjer, ključnih riječi, datuma, imena i zakonskih odredbi.. 185 Telefonski intervju Human Rights Watch-a sa osobljem suda, Sarajevo, 20. novembar 2006. |