(Bruxelles) - Zaštita ljudskih prava na zapadnom Balkanu ne ide u korak sa stremljenjima ka europskoj integraciji, priopćio je danas Human Rights Watch. U svom Svjetskom izvješću za 2010. Human Rights Watch dokumentira okolnosti i poteškoće u području ljudskih prava u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu.
Izvješće naglašava postizanje dvojbenog napretka u pitanjima utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine i povreda prava etničkih manjina u regiji, kao i prepreke povratku raseljenih osoba diljem regije te probleme u pojedinačnim zemljama.
"Ako su vlade na Balkanu ozbiljne u pogledu europske integracije, moraju dati veći prioritet ljudskim pravima", izjavila je Wanda Troszczynska-van Genderen, istražiteljica za zapadni Balkan u Human Rights Watchu. "To uključuje i Hrvatsku, zemlju za koju se smatra da je najdalje odmakla na putu ka članstvu u EU i koja mora učiniti mnogo više kako bi dostigla europske standarde."
Izvješće na 612 stranica, dvadeseti po redu godišnji pregled ove organizacije o stanju ljudskih prava u svijetu, sažima glavna kretanja na području ljudskih prava u više od 90 zemalja i područja diljem svijeta i odraz je obimnog istraživanja koje je osoblje Human Rights Watcha provelo u 2009. godini.
Odgovornost za ratne zločine ključan je problem u cijeloj regiji, kaže se u Svjetskom izvješću, kako u pogledu suradnje zemalja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), tako i u domaćim suđenjima za ratne zločine. Bosna i Hercegovina ostvarila je značajan napredak u domaćim suđenjima, unatoč prijetnjama da će okončati rad međunarodnih sudaca i tužitelja na svom posebnom Odjelu za ratne zločine. I dok se u Hrvatskoj provode postupci protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine, nesrazmjerno velik broj optuženih čine Srbi, dok je suradnja zemlje s Tribunalom nedosljedna.
Poboljšana suradnja Srbije s Tribunalom još uvijek nije rezultirala uhićenjem najtraženijeg osumnjičenog ratnog zločinca u regiji, Ratka Mladića, ratnoga vojnog vođe bosanskih Srba, unatoč ponovljenim obećanjima da će biti priveden pravdi. Napredak u pitanjima utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine najsporije se ostvaruje na Kosovu, no ima nekih ohrabrujućih znakova. Oni uključuju pokretanje malog broja postupaka nove pravosudne i policijske misije EU-a na Kosovu (EULEX) za slučajeve ratnih zločina, uključujući i istragu navodnog prebacivanja oko 400 srpskih i drugih zatočenika u zatvore u Albaniji koje je izvršila pobunjenička Oslobodilačka vojska Kosova 1999. godine.
"Pravda za žrtve ratnih zlostavljanja trebala bi biti prioritet za vlasti u cijeloj regiji, kao i za EU", izjavila je Troszczynska-van Genderen.
Romi i ostale etničke manjine i dalje su marginalizirane i izložene nasilju. Broj međuetničkih incidenata nije velik, no to je odraz tendencije ka sve većoj segregaciji etničkih zajednica, prije nego njihove snažnije integracije, kažu u Human Rights Watchu. Etnički podijeljena područja, osobito kosovski grad Mitrovca, i dalje se nalaze na rubu usijanja.
Postupanje Srbije sa svojim romskim stanovništvom predstavlja problem. Prisilne deložacije koje su se dogodile u Beogradu u travnju 2009. godine na konkretan i uznemirujući način ilustrirale su marginalan položaj Roma. Niz napada na Rome izvršen u kolovozu u prije toga mirnom gradu Gnjilane na Kosovu izazvao je uznemirenost. Presuda Europskog suda za ljudska prava, donesena u prosincu, istaknula je diskriminacijsku prirodu bosanskog političkog sustava i Ustava koji zabranjuje Židovima i Romima kandidiranje za mjesto u Predsjedništvu i Parlamentu zemlje.
U ostvarivanju trajnih rješenja za raseljena lica i izbjeglice postignut je slab napredak. Broj dobrovoljnih povrataka izbjeglica opao je u cijeloj regiji, dok zapadnoeuropske zemlje provode prisilan povratak izbjeglica, posebno u Srbiju i na Kosovo. Deset godina nakon uništenja romskog naselja u Mitrovici njegovi bivši stanovnici i dalje su raseljeni po kampovima u sjevernom dijelu Mitrovice (Česmin Lug, Osterode i Leposavić) i izloženi su stalnoj i opasnoj kontaminaciji olovom. U Human Rights Watchu napominju kako EU-ova najava, objavljena u prosincu, velikog projekta suradnje s SAD-om, usmjerenog na preseljenje i osiguravanje medicinske pomoći za stanovnike kampova, predstavlja ohrabrujući znak.
"Prisilni povratci, posebno u nedostatku učinkovite pomoći, pogoršavaju situaciju ranjivih manjinskih skupina, osobito Roma na Kosovu", rekla je Troszczynska-van Genderen. "Zapadne vlade, a osobito Njemačka, gdje je utočište potražio velik broj Roma iz regije, moraju hitno preispitati svoj pristup i surađivati s UN-ovom agencijom za izbjeglice kako bi se osigurala održivost povrataka."
Human Rights Watch izrazio je zabrinutost zbog maltretiranja branitelja ljudskih prava i neovisnih novinara u cijeloj regiji. Oblici maltretiranja kretali su se od anonimnih i javnih prijetnji do ograničavanja održavanja javnih događaja te podnošenja kaznenih i građanskih tužbi za klevetu protiv aktivista.
"Vlasti u cijeloj regiji trebaju potvrditi svoju privrženost ljudskim pravima i slobodnom izražavanju te jasno dati do znanja da takvo maltretiranje branitelja ljudskih prava i novinara neće tolerirati", izjavila je Troszczynska-van Genderen.
Drugi konkretni razlozi za zabrinutost prepoznati u Svjetskom izvješću uključuju:
- Nedostatak napretka u deinstitucionalizaciji ljudi s duševnim smetnjama u Hrvatskoj, unatoč izražavanju opredijeljenosti za izvršavanje toga.
- Slabost azilantskog sustava u Hrvatskoj, uključujući iznimno nisku stopu priznavanja izbjegličkog statusa i redovno zadržavanje tražitelja azila u prihvatnim centrima.
- Bosansku politiku neograničenog zadržavanja u pritvoru osoba osumnjičenih za terorizam kojima je oduzeto bosansko državljanstvo te nastojanja da ih se izruči u zemlje u kojima im prijeti opasnost od mučenja.
- Etničku napetost u većinski albanskom području Preševske doline u Srbiji koju su u 2009. godini obilježili napadi i na policiju i na lokalne stanovnike.
- Pokušaje Ujedinjenih naroda na Kosovu da oslabe i podriju rad UN-ovog Savjetodavnog vijeća za ljudska prava -- jedini mehanizam koji omogućava pripadnicima kosovske javnosti da podnesu tužbe protiv misije zbog kršenja ljudskih prava.
