II. Značaj provođenja suđenja u kantonalnim i okružnim sudovima

Činjenica da su predmeti koji uključuju visokorangirane počinioce i politički osjetljive zločine u principu u nadležnosti MKSJ-ja i Suda BiH, ne čini zločine koje procesuiraju kantonalni i okružni sudovi manje ozbiljnima. Šta više, mnoge od žrtava smatraju suđenja licima koji su fizički počinili zvjerstva značajnijima od suđenja onima koji su ih vodili. Primjeri predmeta koje su nedavno procesuirali kantonalni i okružni sudovi naglašavaju ozbiljnost tih zločina i koliko je bitno da oni koji su ih počinili budu privedeni pred lice pravde.

Kantonalni sud u Mostaru je osudio Maria Matića, Hrvata, za ubistvo jednog nenaoružanog zarobljenika, te teško premlaćivanje drugog zarobljenika u periodu kada je služio kao vojni policajac u redovima Hrvatskog vijeća obrane (HVO). U presudi se navodi da je Matić prišao koloni zarobljenika među kojima su bili civili i osoblje Armije BiH. Obraćajući se zarobljenicima pogrdnim nazivima za Bošnjake, prijetio je da će ih ubiti a zatim je pretukao jednog od civila, Vejsila Hajduka. Poslije ovoga je drugom civilu, Ismetu Kovačeviću, naredio da izađe iz kolone te pucao u njega, uslijed čega je Kovačević podlegao. [9]

Milorad Rodić, Srbin, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu izjasnio se krivim za niz krivičnih djela protiv civila. Ta djela su uključivala nasilne upade u stanove Bošnjaka, a jednom takvom prilikom i silovanje jedne od osoba u stanu uz prijetnje nožem prislonjenim na njeno grlo, te premlaćivanje druge osobe. [10]

Fikret Smajlović, Bošnjak, pred Kantonalnim sudom u Tuzli osuđen je za premlaćivanje zarobljenika logora Batković kod Bijeljine. I sam zarobljenik, Smajlović se sprijateljio sa čuvarima, koji su bili Srbi, na osnovu čega mu je data izvjesna moć nad drugim zarobljenicima. Obnašajući tu ulogu u nekoliko prilika je bio uključen u zlostavljanje zarobljenika. Osuđen je za premlaćivanje nekolicine zarobljenika na smrt drvenim motkama, kamenjem i batinama. Jednog zarobljenog vojnika je udarao tako snažno da mu je slomio kičmu. [11]

Romea Blaževića, Hrvata, Kantonalni sud u Mostaru je osudio za premlaćivanje bošnjačkih zarobljenika kandžijom, kao i za to što je u jednom slučaju ranio zarobljenika u glavu sa drškom svog pištolja. Također je proglašen krivim za prisiljavanje jedne zarobljenice da pređe neprijateljsku liniju kako bi vratila tijelo njegovog brata. Prijetio je da će odrubiti glave njenoj dvoje djece ako odbije da to uradi. [12]