XI. Svijest javnosti/Aktivnosti otvaranje prema zajednici (Outreach )
Iskustvo drugih sudova, pred kojima su se vodili predmeti koji se tiču ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, pokazalo je da su aktivnosti outreach ureda (za saradnju sa lokalnim zajednicama) suštinsko sredstvo u osiguravanju da suđenja imaju značajan utjecaj na zajednice u kojima su počinjeni zločini. Aktivnosti otvaranja prema zajednici su ključne za razumijevanje procesa suđenja, a pomažu i članovima različitih zajednica u prihvatanju zajedničke interpretacije ratnih događaja. Nedostatak tačnih i javnosti pristupačnih informacija o suđenjima za zločine počinjene tokom rata podstiče špekulacije i nesporazume koji se često nadograđuju postojećim predrasudama. Pomoću aktivnosti otvaranja prema zajednici moguće je boriti se protiv ovoga i stoga povećati utjecaj suđenja na proces oporavka društva u BiH.
Trenutno se čine određeni napori u cilju pojačanih aktivnosti otvaranja prema zajednici i informiranja javnosti o predmetima koji se nalaze pred kantonalnim i okružnim sudovima. Uredi za vezu MKSJ-a, u saradnji sa OSCE-om, producirali su video-spot u kojem se ističe važnost aktivnosti otvaranja prema zajednici na kantonalnom i okružnom nivou, a prikazan je sudijama i tužiocima u gradovima širom BiH.[238]OSCE i predstavnici civilnog društva podržali su i ostale napore čiji je cilj okupiti nevladin sektor, tužioce, sudije, policiju i javnost.[239]Mnoge nevladine organizacije uključene u ovaj proces aktivne su i u Mreži sudske podrške koju čine nevladine organizacije koje provode aktivnosti otvaranja prema zajednici i edukaciju u vezi sa Sudom BiH, ali generalno ne i kantonalnim ili okružnim sudovima.[240]
Ovi događaji pružaju forum za tužioce, policiju i druge aktere da objasne svoje uloge i ukažu na neke od izazova sa kojima se suočavaju i uspjehe koje su zabilježili. Grupe žrtava i ostali učesnici mogu postaviti pitanja i iskazati svoje zabrinutosti, te steći jasniju sliku o događajima koji su doveli do suđenja u ovim slučajevima.
Ovi napori značajan su korak naprijed, ali više njih je potrebno i to onih koji bi uključili širi krug učesnika u procesu. Mnoge nevladine organizacije i asocijacije žrtava sa kojima je Human Rights Watch razgovarao naglasile su nedostatak javnog znanja o suđenjima pred kantonalnim i okružnim sudovima koja se tiču međunarodnog prava, te pozvale na širi program otvaranja prema zajednici. Mnogi su izjavili da je teško dobiti informaciju o predmetima ili čak i generalne podatke, te naveli da ovaj nedostatak informacija samo dalje podstiče špekulacije i glasine. [241]
S druge strane, mnoge osobe koje su učestvovale u aktivnostima otvaranja prema zajednici vrlo su pozitivno govorile o njihovom utjecaju. Predstavnici jedne nevladine organizacije ispričali su kako je događaj koji su organizirali započeo sa obostranim optuživanjem u kojem su asocijacije žrtava optuživale tužioce za pasivan pristup, a tužioci su optuživali žrtve da odbijaju učestvovati i da mijenjaju svoja svjedočenja. Ovo iskazivanje optužbi na kraju se pokazalo korisnim, jer je utjecalo na početak dijaloga između asocijacija žrtava i tužilaca koji ranije nije bio moguć.[242]Jedna druga osoba rekla je da su aktivnosti otvaranja prema zajednici pomogle u prevazilaženju predrasuda i njegovanju komunikacije.[243]Drugi učesnik naglasio je važnost uključivanja religijskih vođa u ovakve događaje: njihovi stavovi imaju izuzetnu važnost u zajednicama, a bitno je i da oni budu dio šire rasprave o odgovornosti za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[244]Jedan posmatrač rekao je da Tužilaštvo u Banja Luci smatra da je program otvaranja prema zajednici bio jedan od ključnih načina koji je omogućio ovom uredu da izgradi povjerenje i prevaziđe skepticizam žrtava, uključujući i neke od onih koje pripadaju manjinskoj etničkoj grupi.[245]
Pozitivni efekti obimnijeg programa otvaranja prema zajednici će olakšati rad tužilaca i sudova. Međutim, trenutno mnogi tužioci i sudski zvaničnici ne smatraju aktivnosti otvaranja prema zajednici dijelom svojih dužnosti. Nekoliko tužilaca reklo je da je za njih učestvovanje u aktivnostima otvaranja prema zajednici koje su organizirale nevladine organizacije bilo neugodno iskustvo i da im se nije svidjelo suočavanje sa optužbama nezadovoljnih grupa žrtava.[246]Neki sudski zvaničnici smatraju da je dovoljno zaposliti glasnogovornika koji bi provodio i aktivnosti unutar programa otvaranja prema zajednici i bio zadužen za pristup javnim informacijama.[247]
Kao rezultat ovoga, ponekad je za strane zainteresirane za suđenja vrlo teško dobiti određenu informaciju. Predstavnici jedne nevladine organizacije prisjetili su se nezvaničnog istraživanja kojeg su sproveli 2007. godine, kada su telefonirali sudovima i tužilaštvima tražeći informacije o predmetima. Prema njihovim nalazima, samo je jedan sud, onaj u Trebinju, imao osobu čiji je posao bio da obradi ovakve zahtjeve. [248]
Uloga glasnogovornika također je bitna. Glasnogovornik može koordinirati provođenje komunikacijske strategije i osigurati tačno i pravovremeno dostavljanje informacija medijima i javnosti. Međutim, glasnogovornik ne može biti zamjena za program otvaranja prema zajednici, iako se u idealnim okolnostima ove dvije funkcije mogu dopunjavati. Na ovaj način sudovi i tužioci mogu dostaviti informacije o slučajevima koji su u toku i o nekim pitanjima koja se u širem kontekstu tiču procesa suđenja i istraživanja slučajeva ratnih zločina unutar međunarodnog prava, napretka i prepreka sa kojima se suočavaju u ovim procesima. U idealnim okolnostima, zvanični outreach ured bio bi uspostavljan kako bi koordinirao aktivnosti otvaranja prema zajednici različitih aktera u suđenjima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida, na okružnom ili kantonalnom nivou. Ovakav ured bi također mogao koordinirati saradnju između nevladinih organizacija i drugih agencija sa iskustvom u aktivnostima otvaranja prema zajednici, kao što su to uredi za vezu MKSJ-a ili OSCE-a. Ovo je očigledno važan segment za finansiranje. Iako se prednosti aktivnosti otvaranja prema zajednici mogu učiniti neopipljivima, ovaj program može pomoći saradnji i pružanju podrške između različitih grupa, te značajno ojačati utjecaj ovih suđenja.
Kantonalni i okružni tužioci i sudovi trebaju učiti iz primjera drugih sudskih procesa u vezi sa zločinima pod međunarodnim pravom i preuzeti veću ulogu u aktivnostima otvaranja prema zajednici. Outreachprogram Specijalnog suda za Siera Leone bi posebno mogao dati ideje o inovativnim načinima na koji se poruka sa ovih suđenja može prenijeti u sve dijelove zemlje. Ove aktivnosti mogu uključiti produciranje i distribuiranje video ili audio sažetaka predmeta i organiziranje aktivnosti otvaranja prema zajednici zajedno sa sudskim zvaničnicima i tužiocima u raznim dijelovima zemlje.[249]
Kantonalni i okružni sudovi imaju prednosti naspram međunarodnih tribunala pred kojima se vode slični predmeti jer su oni puno bliži pogođenim zajednicama. Međutim, fizička blizina nije dovoljna. Efektivan program otvaranja prema zajednici potreban je kako bi se osiguralo da društvo ima najveću moguću korist od ovih suđenja. U idealnim okolnostima, aktivnosti otvaranja prema zajednici bile bi centralizirane u jednom outreachuredu. U međuvremenu, sudski zvaničnici, advokati, nevladine organizacije, asocijacije žrtava i tužioci na kantonalnom i okružnom nivou trebaju imati aktivniju upravljačku ulogu u ovim procesima, te pokušati stvoriti koordiniran program aktivnosti otvaranja prema zajednici.
[238] Razgovor Human Rights Watch-a sa osobljem MKSJ-a, Sarajevo, 4. decembar 2007.
[239] Razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Tuzla, 11. decembar 2007; razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Mostar, 17. decembar 2007.
[240] Razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Mostar, 17. decembar 2007.
[241] Na primjer: razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Bijeljina, 10. decembar 2007; razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Bijeljina, 12. decembar 2007; razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Banja Luka, 13. decembar 2007; razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Mostar, 17. decembar 2007.
[242] Razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Tuzla, 11. decembar 2007.
[243] Ibid.
[244] Razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Mostar, 17. decembar 2007.
[245] Razgovor Human Rights Watch-a sa osobljem MKSJ-a, Sarajevo, 4. decembar 2007.
[246] Razgovori Human Rights Watch-a sa osobljem Okružnog tužilaštva u Bijeljini, Bijeljina, 10. decembar 2007; razgovori Human Rights Watch-a sa osobljem Tužilaštva Republike Srpske, Banja Luka, 14. decembar 2007; razgovori Human Rights Watch-a sa osobljem Okružnog tužilaštva Istočno Sarajevo, Istočno Sarajevo, 21. decembar 2007.
[247] Razgovori Human Rights Watch-a sa osobljem Kantonalnog suda u Sarajevu, Sarajevo, 4. decembar 2007; razgovori Human Rights Watch-a sa osobljem Okružnog suda Istočno Sarajevo, Istočno Sarajevo,6. decembar 2007; razgovor Human Rights Watch-a sa osobljem MKSJ-a, Sarajevo, 4. decembar 2007.
[248] Razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Mostar, 17. decembar 2007. Naše iskustvo u prikupljanju informacija za ovaj izvještaj također se pokazalo kompliciranim. U nekim slučajevima, sudski zvaničnici tražili su pismeni dokaz o identitetu i zvanične prijave, u skladu sa pravom na slobodu pristupa informacijama, kako bi nam dostavili kopije presuda.
[249]Human Rights Watch, Pravda u pokretu, str. 29. Predstavnici jedne bh. nevladine organizacije rekli su Human Rights Watch-u da su nedavno producirali serijal od osam televizijskih programa o otvorenim predmetima ratnih zločina, koje su počeli emitirati na 9 lokalnih i regionalnih stanica diljem zemlje; razgovor Human Rights Watch-a sa predstavnikom civilnog društva u BiH, Mostar, 17. decembar 2007.