Zene i djevojke zrtve trgovine ljudskim bicima drze se u duznickom ropstvu, prisiljavaju da pruzaju seksualne usluge klijentima, protivzakonito pritvaraju i fizicki kaznjavaju ako ne postupaju u skladu sa zahtjevima vlasnika nocnih klubova koji su ih otkupili i lisili njihovih pasosa. U velikom broju razgovora sa istrazivacima Human Rights Watch-a i drugih nevladinih organizacija, zene i djevojke, vecinom dovedene iz Moldovije, Rumunije i Ukrajine, opisale su brutalnosti kojima su bile izlozene od strane trgovaca ljudima — ukljucujuci fizicko zlostavljanje i silovanje na putu do BiH. Ovakva svjedocenja zrtava potvrduju i interni izvjestaji Medunarodnih policijskih snaga (International Police Task Force — IPTF) pri UNMIBH, kao i izvjestaji lokalne policije. Mnoge zene i djevojke su ocekivale da odlaze u Italiju ili druge zapadno-evropske zemlje gdje ih ocekuje legalan posao. Njihova starosna dob se krece od sedamnaest do trideset i tri godine. Medunarodna organizacija za migracije (International Organization for Migration — IOM), koja je organizovala privremeni smjestaj i dobrovoljni povratak u domovinu za 498 zrtava trgovine iz BiH u periodu od avgusta 1999. do oktobra 2002. godine, registrovala je cak i trinaestogodisnje zrtve.

U istrazivanju sprovedenom od 1999. do 2001. godine, Human Rights Watch je nazao jasne dokaze o ziroko rasprostranjenoj trgovini zenama i djevojkama za potrebe industrije seksa u oba bosanska entita, Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Istrazivaci Human Rights Watch-a intervjuisali su pet zrtava trgovine ljudima iz Ukrajine, Rumunije i Moldavije, analizirali trideset i jedan slucaj trgovine ljudima dobijen od NVO-a, pregledali sudsku dokumentaciju i autenticne izjave zrtava kako bi identifikovali obrasce i uobicajena zlostavljanja koja prate ovaj lanac trgovine. Istrazivaci su prikupili: dvanaest potpisanih izjava koje su zrtve dale usmeno ili u pisanoj formi prilikom razgovora sa predstavnicima IPTF-a nakon serije racija, koje se izazvale paznju medija, u Prijedoru novembra 2000 godine; pet izjava svjedoka datih pod zakletvom lokalnim sudovima u krivicnim postupcima vezanim za trgovinu zenama u svrhu prisilne prositucije; rezime dvanaest slucajeva dobijenih od Lare, nevladine organizacije za sprecavanje trgovine ljudskim bicima iz Bijeljine; i, rezime dva IPTF slucaja napravljen na osnovu sluzbenih, povjerljivih IPTF izvjestaja. Human Rights Watch je takode intervjuisao veliki broj zvanicnika UNMIBH, zvanicnika IPTF, predstavnika medunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, kao i lokalnih sudija, tuzilaca i policijskih sluzbenika. Pored toga, Human Rights Watch je pregledao na stotine strana iz javnih i internih dokumenata UNMIBH-a, kao i iz americkih vojnih dokumenata.

Intervjui i pisana svjedocenja otkrivaju, osim u nekoliko izuzetaka, da je vecina trgovaca ljudskim bicima porjeklom iz BiH, te da ne strahuje mnogo od krivicnog gonjenja ili kazni za pocinjena djela. Zakoni koji zabranjuju trgovinu ljudima se u velikoj mjeri ne primjenjuju i na taj nacin ne obezbjeduju zastitu zrtvama ovog ozbiljnog krsenja ljudskih prava. Korupcija u krugovima bosanskih policijskih snaga dozvoljava da trgovina zenama i djevojkama dalje cvijeta. Lokalne policijske snage olaksavaju trgovinu na direktan i indirektan nacin: kao suvlasnici nocnih klubova i barova, kao obezbjedenje i osoblje u ovim objektima, kao klijenti bordela i kao dojavljivaci njihovim vlasnicima. Zene i djevojke zrtve trgovine ljudima su izjavile da ih vlasnici nocnih klubova prisiljavaju da pruzaju besplatne seksualne usluge policiji, posebno sluzbenicima zaposlenim u odjelima za strance odgovornim za izdavanje radnih i boravisnih dozvola. Vlasnici bordela primaju upozorenja o racijama i provjerama dokumenata od strane lokalne policije, dobijajuci na taj nacin dovoljno vremena da sakriju zene i djevojke prije upada policije u nocni klub. Nekoliko pripadnika lokalne policije je ucestvovalo u izradi i ovjeravanju laznih dokumenata za zrtve trgovine ljudima. Umjesanost policije u trgovinu ljudima onemogucava zrtvama da joj se obrate za pomoc.

Human Rights Watch je takode pronasao dokaze o umjesanosti nekolicine pripadnika medunarodnih policijskih snaga u protivpravne aktivnosti vezane za trgovinu ljudskim bicima. Nenaoruzani IPTF posmatraci nemaju mandat da obavljaju policijski posao, ali Savjet bezbjednosti UN im je dao ovlascenje da nadgledaju rad lokalne policije i osiguraju da istrage o policijskim krsenjima ljudskih prava dobiju odgovarajucu paznju. Umjesto da promovise vladavinu zakona, nekolicina IPTF posmatraca je bila umjesana u ilegalne aktivnosti, kao klijenti zena zrtava trgovine ili kao kupci zena i njihovih pasosa. Umjesto da u sjedistu UN zatrazi oduzimanje imuniteta od krivicnog gonjenja, koji uzivaju IPTF posmatraci u BiH, misija UN u BiH je samo poslala posmatrace optuzene za umjesanost u trgovinu ljudskim bicima nazad u njihove zemlje, djelujuci na osnovu pravne fikcije da ce ih zemlje porjekla sudski goniti i kazniti. Osamnaest posmatraca koji su ucestvovali u kupovini zena, posjecivali nocne klubove ili se suocili sa optuzbama za ucesce u djelima vezanim za trgovinu ljudima, vratili su se u zemlje porjekla, bilo dobrovoljno bilo na osnovu disciplinskog postupka zbog “nedozvoljenog seksualnog ponasanja.” Do novembra 2002. godine, kada se pojavljuje ovaj izjestaj, Human Rights Watch nije naisao ni na jedan slucaj u kojem bi neki IPTF posmatrac, optuzan za djela pocinjena u vezi sa trgovinom ljudskim bicima, bio pod krivicnom istragom ili optuzen.

IPTF posmatraci koji su pokusali da pretpostavljenima ukazu na postojanje trgovine ljudima ili umjesanost svojih kolega u istoj, tvrde da su se suocili sa odmazdom. Istrage bi stale kada bi visoki sluzbenici UNMIBH propustili da odrede lica koja treba da sprovedu istragu, ili bi naredili istima — prema rijecima jednog istrazitelja koji je radio na slucaju trgovine ljudskim bicima — ”da ne kopaju preduboko” u vezi inkriminirajucih navoda.

UNMIBH je preduzela pozitivne mjere izmedu 1999. i 2001. godine u cilju zastite ljudskih prava zrtava trgovine ljudima, posebno kroz podrsku IOM programa koji omogucava smjestaj i povratak zrtava u zemlje porjekla, kao i kroz stvaranje STOP timova za suzbijanje trgovine ljudima. STOP timovi su poceli da se vise angazuju u pronalazenju potencijalnih zrtava trgovine ljudskim bicima, tokom racija po nocnim klubovima. STOP timovi tvrde da su postigli izvjesne uspjehe, ukljucujuci identifikaciju zrtava i povecanje broja krivicnih gonjenja.

Medutim, ozbiljni problemi su jos uvijek prisutni. Neki od strucnjaka iz nevladinih organizacija tvrde da STOP racije samo potiskuju trgovinu ljudima dublje u ilegalu, tako sto pomjeraju njene zrtve iz nocnih klubova koji su na meti racija, u privatne stanove ili kuce. Sve do polovine 2001. godine, UNMIBH je koristila definiciju trgovine ljudskim bicima koja je bila u suprotnosti sa medunarodno prihvacenom, i na taj nacin je iskljucivala zrtve trgovine koje su znale da ce raditi u industriji seksa. Pored toga, UNMIBH je propustila da obezbjedi neophodan smjestaj zenama i djevojkama zrtvama trgovine ljudskim bicima izvan glavnog grada, Sarajeva, cime bi im ne samo obezbjedila odredenu sigurnost dok se njihov status ne razrijeci, nego bi im pruzila i vrijeme i mogucnost za svjedocenje protiv trgovaca ljudima. U septembru 2001. godine, IOM je zapocela sa projektom organizovanja privremenih kuca-utocista, po jednoj u Banjaluci, Mostaru, Bihacu i Doboju. Lara, lokalna nevladina organizacija, obezbjeduje privremeni smjestaj za zene i djevojke u Bijeljini. Ova privremena utocista omogucavaju zenama i djevojkama da ostanu u unutrasnjosti dok UNMIBH ne rijesi njihov status. Ako zena bude prihvacena u program IOM-a i izrazi zelju za povratkom u zemlju porjekla, policija je sprovodi u jedan od dva centra za smjestaj u Sarajevu, od kojih je jedan namjenjen za zene i djevojke koje su pod visokim rizikom, a drugi za one zrtve trgovine ljudskim bicima koje su pod manjim rizikom.

Istrazivaci Human Rights Watch su takode pronasli dokaze o umjesanosti nekolicine civilnih pripadnika SFOR snaga, ciji je posao da pruzaju logisticku podrsku vojnim snagama stacioniranim u BiH, u aktivnosti vezane za trgovinu ljudima. Dokazi pokazuju da su neki od civila zaposlenih pri americkim SFOR bazama u BiH kupovali zene i djevojke. Iako ova lica uzivaju samo “funkcionalni” imunitet (imunitet samo za djela pocinjena u vezi sa obavljanjem sluzbenih duznosti), do oktobra 2002. godine niko od njih nije bio sudski gonjen u BiH za krivicne aktivnosti pocinjene u vezi sa trgovinom ljudima. Umjesto toga, kada se pojavi sumnja u njihovu umjesanost, oni se skoro istog momenta vrate u Sjedinjene Drzave. Brza repatrijacija sprijecava sudsko gonjenje od strane bosanskih sudova i onemogucava da ovi civili koji po ugovoru rade za SFOR svjedoce u krivicnim postupcima protiv vlasnika objekata umjesanih u trgovinu ljudima. Prema americkom zakonu koji je usvojen 2000. godine, americke vlasti imaju nadleznost nad ovim gradanima, ali ni jednu presuda nije donijeta do oktobra 2002. godine.
Sto se tice IPTF posmatraca, zakoni na snazi u Sjedinjenim Americkim Drzavama zakljucno sa oktobrom 2002. godine nisu omogucavali sudsko gonjenje za djela pocinjena tokom trajanja misije UN; stoga, i kad se IPTF posmatraci koji su umjesani u trgovinu zenama i djevojkama u inostranstvu vrate u domovinu, americki sudovi nemaju nadleznost nad njima.

Uprkos vidnom napretku, UNMIBH, drzave clanice UN, i vlasti u BiH nisu uspjele efikasnije da sprijece trgovinu ljudskim bicima i okoncaju nekaznjivost za ovaj savremeni oblik ropstva.

II. GLAVNE PREPORUKE
Vlastima u Bosni i Hercegovini

IPTF-u

• pomno nadgledati istrage koje sprovodi lokalne policije u slucajevima trgovine ljudima. Uskratiti odobrenja za rad onim policijskim sluzbenicima za koje se dokaze da su ukljuceni u korupciju u vezi sa trgovinom ljudima

• ukljuciti podatke o trgovini ljudima u svim programima obuke za IPTF posmatrace

• preduzeti sve napore kako bi otvoreni slucajevi trgovine ljudima dobili prioritetni status prilikom prenosa mandata na policiju Evropske Unije (EUPM)

Sekretarijatu Ujedinjenih Nacija

Evropskoj Uniji

U januaru 2003. godine, Evropska Unija ce preuzeti obavljanje medunarodnog policijskog djelovanja u BiH. EU je najavila da ce misija u svom sastavu brojati 470 policijskih sluzbenika koji ce zamjeniti 1,800 IPTF posmatraca. EU bi trebalo da tretira trgovinu ljudima kao jedan od svojih prioriteta nakon preuzimanja misije.

Pored toga, Human Rights Watch preporucuje Evropskoj Uniji da:

• preduzme objektivno procjenjivanje rad STOP timova ustanovljenih radi sprecavanja trgovine ljudima

• sprovodi u djelo visoke profesionalne i eticke standarde medu EU policijskim posmatracima

• obezbjedi da protiv svakog posmatraca za kojeg se ustanovi da je bio umjesan u trgovinu ljudima ili aktivnostima vezanim za trgovinu pokrene disciplinski, i kada za to ima osnova, krivicni postupak

• nadgleda rad lokalne policije i osigura da se uhapse, optuze i krivicno gone trgovci ljudskim bicima

• saraduje sa vlastima BiH, nevladinim organizacijama i drugim medunarodnim agencijama kako bi se osiguralo da ljudska prava ostanu sustina svih programa koji se primjenjuju u BiH a ticu se zaustavljanja trgovine ljudima

• nadgleda primjenu odredaba o efektivnoj zastiti svjedoka za zrtve trgovine ljudima

• utice na vladu BiH da dozvoli zrtvama trgovine ljudima koji nezakonito borave u zemlji da ostanu za odredeni razuman period prije nego budu deportovani, da odluce da li zele da saraduju u krivicnim postupcima protiv trgovaca ljudima kako je to propisano Privremenim uputstvom za postupanje sa zrtvama trgovine ljudima

• za lokalnu policiju i tuzioce stvori programe obuke vezane za ljudska prava zena i djece i za pitanje organizovanog kriminala, sa posebnim osvrtom na trgovinu ljudskim bicima

• finansira nevladine organizacije koje rade na zaustavljanju trgovine ljudima, u skladu sa Memorandumom o sporazumjevanju za zastitu zrtava trgovine ljudima

• izvrsi pritisak na vladu BiH da u potpunosti implementira Nacionalni plan akcije u okviru Procesa stabilizacije i pridruzivanja

• ukljuci zastitu ljudskih prava zrtava trgovine ljudima i zastitu svjedoka medu prioritetne mjere koje BiH treba da preduzme u okviru Procesa stabilizacije i pridruzivanja

• izvrsi pritisak na vladu BiH da potpise i sprovede u djelo “Izjavu o preuzetim obavezama: Legalizaciju statusu zrtava trgovine ljudima” razradenu pod pokroviteljstvom Jedinice za borbu protiv trgovine ljudskim bicima u okviru Pakta stabilnosti za jugoistocnu Evropu

• pruzi finansijsku pomoc BiH kako bi uskladila sa evropskim standardima svoje krivicno zakonodavstvo u vezi sa trgovinom/krijumcarenjem ljudima, sto je i predvideno paragrafom 4.5. Izvjestaja o Procesu stabilizacije i pridruzivanja BiH. Finansijska pomoc bi isla dalje od podrske drzavnoj granicnoj sluzbi te bi pokrivala troskove usluga za zrtve trgovine, ukljucujuci sklonista i zastitu svjedoka

Vlastima Sjedinjenih Americkih Drzava

• ispitati mogucnosti zakonskih promjena koje bi omogucile krivicno gonjenje u Sjedinjenim Drzavama americkih gradana za krivicna djela pocinjena tokom njihove sluzbe kao policijskih posmatraca u okviru misije UN-a. Ove zakonodavne promjene bi trebale da popune prazninu koja postoji u sadasnjem pravosudnom sistemu i omogucava ovim osobama da izbjegnu gonjenje od strane domacih sudova za djela pocinjena u inostranstvu a u vezi sa trgovinom ljudima

Vladama svih zemalja ciji su gradani dio Medunarodnih policijskih snaga (IPTF-a)

• krivicno goniti osoblje umjesano u krivicne aktivnosti, ukljucujuci trgovinu ljudima, kada se vrate u svoje zemlje porjekla. U odgovarajucim slucajevima, izvrsiti ekstradiciju istih u BiH radi sudskog gonjenja i ohrabriti UN da uskrate imunitet za drzavljane koji su optuzeni u BiH

• pruziti finansijsku pomoc lokalnim nevladinim organizacijama koje rade na suzbijanju trgovine ljudskim bicima i na zastiti ljudskih prava njenih zrtava

SFOR-u

• detaljno ispitati sve tvrdnje o umjesanosti SFOR-ovih vojnika, lica koja rade pod ugovorom i zaposlenih civila u trgovinu ljudima ili kupovinu zena i djevojaka i njihovih pasosa

• ispitati sve navode o fizickom i seksualnom zlostavljanju zena i djevojka pocinjenom od strane SFOR-ovih vojnika i lica koja rade pod ugovorom u BiH

• obezbjediti da spisi o provedenim istragama budu dostavljeni zemljama porjekla svakog SFOR vojnika ili ugovornika koji je pod istragom. Takode, obezbjediti da tuzioci i policija u zemljama porjekla dobiju izvestaje i dosijee neophodne za podizanje optuznica protiv vojnika i i lica koja rade pod ugovorom, za koje je utvrdeno da su bili umjesani u trgovinu ljudima ili druge protivzakonite aktivnosti a u vezi sa trgovinom

• kazniti osoblje optuzeno za umjesanost u trgovinu ljudima najvisom kaznom predvidenom zakonom

Dodatne prepruke

Vladi BiH

• primjeniti Protokol za sprjecavanje, zaustavljanje i kaznjavanje trgovine ljudima, posebno zenama i djecom

• obezbjediti da svako buduce zakonodavstvo na drzavnom ili lokalnom nivou bude u skladu sa Protokolom. Izmedu ostalog, novo zakonodavstavo treba da kriminalizuje vrbovanje, transport, transfer, skrivanje/pruzanje utocista ili prihvat osoba, putem prijetnje ili upotrebe sile ili drugih oblika prinude, otmice, prevare, obmannjivanja, zloupotrebe vlasti ili stanja ugrozenosti, davanja ili primanja novca ili beneficija za dobijanje pristanka osobe koja ima kontrolu nad nekom osobom, u svrhu eksploatacije. Eksploatacija ukljucuje, i u najmanjoj mjeri, iskoristavanje prostitucije ili druge oblike seksualnog iskoristavanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili praksu slicnu ropstvu.

• pruziti informacije zrtvama trgovine ljudima na jeziku koji one mogu da razumiju, a u okviru programa zastite svjedoka u BiH

• informisati zrtve trgovine ljudima o stadijumu u kojem se nalazi slucaj protiv lica koje je njima trgovalo

• omoguciti kratkorocne boravisne dozvole na period koji ce zrtvama omoguciti oporavak i vrijeme za odluku o tome da li zele da saraduju sa nadleznim vlastima u krivicnim slucajevima a kako je to i predvideno Privremenim uputstvom za postupanje sa zrtvama trgovine ljudima

• obezbjediti zrtvama trgovine ljudima mogucnost koristenja prava na trazenje azila

• stvoriti mehanizam koji ce omoguciti zrtvama trgovine ljudima da zahtjevaju kompenzaciju i koriste druge pravne lijekove protiv trgovaca ljudima. Sprovesti presudu u djelo.

• obezbjediti novcana sredstva za zrtve trgovine ljudima koje zele da se vrate u BiH kako bi svjedocile protiv lica optuzenih za trgovinu. Takode, obezbjediti zastitu svjedoka i to prije, u toku i po zavrsetku svjedocenja.

• obezbjediti pravne usluge za zrtve trgovine ljudima

• saradivati sa lokalnim nevladinim organizacijama koje rade na suzbijanju trgovine ljudskim bicima kako bi pruzili usluge i zastitu zrtvama trgovine

• finansirati lokalne nevladine organizacije koje pruzaju usluge zrtvama trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini

UNMIBH-u

• obezbjediti da IPTF posmatraci umjesani u trgovinu ljudima ili aktivnostim vezanim za trgovinu prestanu sa vrsenjem svojih sluzbenih duznosti

• ukoliko IPTF posmatrac bude vracen u domovinu zbog krsenja discipline a u vezi sa trgovinom ljudima, razlozi za prekid njegove sluzbe moraju biti jasno istaknuti napismeno (da je otpusten zbog umjesanosti u trgovinu ljudima). Ovim licima bi trebalo biti zabranjeno dalje sluzenje u UN misijama

• zahtjevati od Generalnog sekretara UN da skine imunitet u odgovarajucim slucajevima i time dozvoli sudsko gonjenje od strane domacih sudova za gra|ane umjesane u trgovinu ljudima ili kupovinu zena i djevojaka i njihovih pasosa

IPTF-u i EUPM-u (Medunarodnim policijskim snagama i policijskim snagama Evropske Unije)

• nadgledati izdavanje viza a za koje je nadlezan odjel za strance

• razviti mehanizme za razmjenu informacija sa zemljama porjekla, na nacin da se ne dovodi u pitanje sigurnost ili zastita identita zrtava trgovine ljudima

• obezbjediti mogucnost naknadnog uvida u spise o slucajevima trgovine ljudima, kad se IPTF ili EUPM posmatraci vrate u domovinu, a radili su na odredenom slucaju trgovine koji nije okoncan do zavrsetka njihove misije

DynCorp-u

• obezbjediti da zaposleni postuju bosanke zakone i savezne americke zakone dok se nalaze na radu u BiH. DynCorp cini odredene napore da poboljsa svoj kodeks ponasanja, ali bi trebalo da pokaze vise interesovanja za problem trgovine ljudima radi prisilne prostitucije i propise disciplinske mjere koje ce preduzeti u ovim slucajevima

• obezbjediti da zaposleni koji su umjesani u ovu ili druge protivzakonite aktivnosti budu suoceni sa disciplinskim mjerama

• obezbjediti punu saradnju sa nadleznim organima u toku istrage, ukljucujuci stavljanje na raspolaganje zaposlenih radi ispitivanja od strane inspektora, cak i ako to zahtjeva odlaganje repatrijacije u Sjedinjene Drzave

• proslijediti navode o nedozvoljenom ponasanju zaposlenih nadleznim vlastima u cilju omogucavanja istrage, bilo u BiH ili Sjedinjenim Drzavama, o tome da li je pocinjeno krivicno djelo

• pruziti informacije zaposlenima i zainteresovanoj javnosti o trgovini ljudskim bicima i postupcima protivnima zakonu

• objaviti izvjestaj o primjeni ovih mjera, pri cemu se nece ugroziti prava zaposlenih ili zrtava

OSCE-u

• obezbjediti dodatna finansijska sredstva za nevladine organizacije u BiH koje su ukljucene u projekte zaustavljanja trgovine ljudima kroz programe Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i fond kojim ista raspolaze

• obezbjediti puno postovanje pravila ponasanja u vezi sa trgovinom ljudima za cjelokupno osoblje OSCE-a

• obezbjediti redovnu, periodicnu obuku za OSCE osoblje o zenskim ljudskim pravima i trgovini ljudima

• uciniti da izvjestavanje o trgovini ljudima bude sastavni dio izvjestaja o ljudskim pravima

• analizirati primjenu obaveza preuzetih u Becu, Moskvi i Istanbulu u vezi sa trgovinom ljudima i odgovarajucim naknadim pracenjem slucaja

• izvrsiti pritisak na drzave clanice da ratifikuju i implementiraju Protokol za sprecavanje, zaustavljanje i kaznjavanje trgovine ljudskim bicima, posebno zenama i djecom

• obezbjediti da monitoring nad nacionalnim planovima akcije bude fokusiran na korupciju i saucesnisvo drzave u trgovini ljudima

• objaviti zakljucke izvjestaja o monitoringu izvrsenom od strane Jedinice za suzbijanje trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, pri Paktu Stabilnosti

• ukljuciti strucnjake iz nevladinog sektora u pripremu i implementaciju programa za obuku o trgovini ljudima